Šumarija B. Grahovo
Šumske komunikacije
Eko kalendar

02.02.

Međunarodni dan zaštite močvara 

20.03. 

Međunarodni dan rijeka 

21.03. 

Svjetski dan šuma 

22.03. 

Svjetski dan voda 

22.04. 

Dan planeta Zemlja 

26.04. 

Dan obnovljivih izvora energije 

03.05. 

Dan sunca 

20.05. 

Dan zdravih gradova 

22.05.

Svjetski dan biološke raznolikosti

24.05.

Europski dan parkova

05.06.

Svjetski dan zaštite okoliša

08.06.

Svjetski dan oceana

24.08.

Dan roda

16.09.

Dan ozona

21.09.

Međunarodna noć zaštite šišmiša

26.09.

Dan čistih planina

06.10.

Međunarodni dan zaštite staništa

Plan zaštite od požara


Broj: 02-928/16

Datum: 14.04.2016.

 

 

 

PLAN ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA

(ŠGP ¨BOSANSKO - GRAHOVSKO¨)

ZA 2016. GODINU

 

 

         PLAN IZRADIO:                                               UPRAVITELJ ŠUMARIJE:

  __________________                                      ________________________

Krešimir Čolić mag.ing.silv.                                    Tomislav Pejaković dipl.ing.šum.

 

PLAN ODOBRIO:

____________________

Marijan Lozančić dipl.ing.šum.

 

M.P.

 

Zaštita šuma od požara

 

            Najveći štetnik koji je u dosadašnjoj praksi prouzročio štete su šumski požari. Šumski požari svake godine vrše destrukciju ekosustava, ostavljajući iza sebe pustoš gdje se uništava flora i fauna, zemljište, i nanose ogromne materijalne i ekološke štete. Velike štete i posljedice, direktne ili indirektne, pored šumarstva trpe ruralni dijelovi područja, gdje se pored ambijentalnih, hidroloških, komunikacijskih vrijednosti uništavaju potencijali u agrokompleksu, turizmu, rekreaciji, sportu, zdravstvu, ljekobilju, šumskim plodovima, lovstvu, drvnoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji itd.

 

            Sve nabrojano ukazuje da su štete gotovo nenadoknadive i da se ovom poslu mora pristupiti vrlo ozbiljno, odgovorno i stručno. U suradnji sa drugim faktorima požari mogu mijenjati ekološke prilike područja i odnose ljudske živote, ostavljajući iza sebe velika klizišta i odrone.

 

Opće mjere za zaštitu od požara, u smislu Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu su:

 

  1. izbor lokacije i dispozicija građevine, kao i izbor materijala, uređaja, instalacija i konstrukcija kojim će se spriječiti ili svesti na najmanju mjeru mogućnost izbijanja i širenja požara;
  2.  izgradnja prilaznih puteva i prolaza za vatrogasna vozila i tehniku;
  3.  izgradnja požarnih stepeništa i pomoćnih izlaza;
  4.  osiguranje potrebnih količina vode i drugih sredstava za gašenje požara;
  5. organiziranje osmatračko – dojavne službe, izrada i održavanje protivpožarnih prosjeka i puteva, osiguranje opreme i sredstava za gašenje šumskih požara, te druge mjere zaštite od požara na otvorenom prostoru;
  6. zabrana upotrebe otvorene vatre i drugih izvora paljenja na mjestima i prostorima gdje bi zbog toga moglo doći do požara;
  7.  izbor i održavanje tehnoloških procesa i uređaja kojima se osigurava sigurnost protiv požara;
  8. postavljanje uređaja za javljanje, gašenje i sprečavanje širenja požara, uređaja za mjerenje koncentracije zapaljivih i eksplozivnih gasova, para ili prašine u vazduhu i drugih uređaja za kontrolu sigurnog odvijanja tehnološkog procesa;
  9.  održavanje i kontrola ispravnosti uređaja i instalacija čija neispravnost može uticati na nastanak i širenje požara;

10.  obuka svih zaposlenih osoba i građana u praktičnoj upotrebi aparata za gašenje početnog požara, kao i drugih priručnih sredstava i opreme za gašenje požara.

 

 

            Opće mjere iz stava 1. ovog člana dužni su provoditi svi vlasnici i korisnici građevina i

prostora koje koriste u svom radu (član 27). Zaštita od požara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu organizira se i provodi u skladu sa propisima koji se odnose na šume, šumsko i poljoprivredno zemljište, s tim što se mora postupiti i prema odredbi člana 27. stav 1. tačka 5) ovog Zakona.

 

            Odgovornost za zaštitu od požara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu imaju sva pravna i fizička lica koja su vlasnici ili korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog zemljišta, kao i organi uprave Federacije, kantona, grada i općine koji su nadležni za šume i šumska zemljišta, te poljoprivredno zemljište.

 

            Ako zaštita od požara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu nije uređena

propisima iz stava 1. ovog člana, zaštita od požara se organizira i provodi u skladu sa ovim

zakonom (član 44). Kantonalne uprave za šumarstvo i ŠGD su dužni za organiziranje osmatračko – dojavne službe, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka i puteva, osiguranje opreme i sredstava za gašenje šumskih požara, te druge mjere zaštite od požara na otvorenom prostoru (člana 27. stav 1. točka 5)

 

                Zakonske obaveze i pravni instrumenti koji na direktan ili indirektan način reguliraju

materiju šumskih požara su:

 

  • Zakon o šumama
  • Zakon o civilnoj zaštiti/upravljanje katastrofama
  • Zakon o strukturi vlade (centralna i lokalna)
  • Zakon o planiranju upotrebe zemljišta i instrumentima
  • Zakon o zaštiti okoline
  • Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu
  • Zakon o poljoprivredi
  • Zakon o zaštićenom području
  • Zakon o zagađenju zraka
  • Krivični i parnični zakoni (kazne i naknade)
  • Pravilnik o zaštiti šuma od požara ("Službene novine FBiH", br 21/04), po čijim odredbama treba uraditi sljedeće:

 

Procjena ugroženosti šuma od požara

 

            Ova mjera provodi se utvrđivanjem broja bodova za pojedine parametre navedene u citiranom Pravilniku po utvrđenim kriterijima:

 

  1. vegetacija (zastupljenost vrsta drveća),
  2. antropogeni faktor (naseljenost i drugi oblici rizika od čovjeka),
  3. klimatski,
  4. stanište (matični supstrat i tip zemljišta),
  5. orografija,
  6. šumski red (higijena šuma).

 

 

                Sve šume, na osnovu zbroja bodova koji je dobiven upotrebom mjera, mogu se svrstati u četiri stupnja ugroženosti od šumskog požara i to:

 

 

            Na osnovu urađenih stupnjeva ugroženosti šuma i utvrđenog broja bodova podaci se unose u kartu područja.

 

Izrada karte ugroženosti šuma od požara

 

            Na pregledne karte razmjere 1:25000 su ucrtane i odgovarajućom bojom označene šumske površine po stupnjima ugroženosti od požara i to:

 

I stupanj- crvenom bojom

II stupanj - narandžastom bojom

III stupanj - svijetložutom bojom

IV stupanj- zelenom bojom.

 

            Pri izradi ove šumskogospodarske osnove primjenjen je novi pristup u razradi spomenutih kriterija prilikom procjene ugroženosti šuma ŠGP "Bosansko-Grahovskog" od šumskih požara svih vrsta uzrokovanja. Karta ugroženosti šuma od požara je urađena primjenom najnovijih suvremenih GIS tehnologija, koje su u prošlosti bile neprimjenjive i korišteni su analogni pristupi koji nisu davali pouzdane podatke jer su zahtijevali preskupe i dugotrajne poslove na izradi karata. Prilikom izrade karte korišten je trodimenzionalni digitalni model terena (DTM) koji daje precizne rezultate prilikom generiranja površina koje služe za bodovanje kod određivanja stupnja ugroženosti šuma od požara (ekspozicija, nadmorska visina, inklinacija...). Stupanj ugroženosti od šumskog požara određuje se u skladu sa mjerama za procjenu ugroženosti od šumskog požara.

            Utjecaj svih ugrađenih faktora izražen brojem bodova koji se dobije multikorelacionom analizom u GIS-u zbrajanjem pojedinačnih utjecaja. Na ovaj način je urađena tematska karta ugroženosti šuma od požara za ŠGP "Bosansko-Grahovsko".

 

            Metodološkom obradom podataka, koja je provedena na osnovu parametara za procjenu

ugroženosti šuma od požara dobijene su slijedeće površine ugroženosti za ŠGP "Bosansko-

Grahovsko" kako slijedi:

 

 

 

            Na osnovu podataka o ugroženosti šuma može se konstirati da se ŠGP "Bosansko-Grahovsko" nalazi u domenu srednje (32,75%) do male (66,17%) ugroženosti šuma od požara. Tek 1,08% površine spada u kategoriju velike ugroženosti šuma. Sagledavajući prostorni raspored sa karte ugroženosti šuma od požara neophodno je na područjima II i III stupnja ugroženosti formirati osmatračnice za uočavanje i dojavu požara, koje su opremljene modernim i efikasnim sistemima veze radi brze dojave o počecima nastanka požara, uočavanja prvog dima i lociranja istog, sve u cilju brze prve reakcije na gašenju.

 

            Da bi se plan zaštite šuma od požara mogao uspješno realizirati moraju se prethodno uraditi sve mjere šumsko - uzgojno - sanitarnog karaktera koji se takođe smatra prevencijom zaštite, jer sprječava uzroke nastanka požara i realizuje odredbe integralne zaštite šuma.

 

                Na osnovu tabelarnog prikaza procentualne raspodjele oštećenih stabala, ustanovljeno je da se na cijelom ŠGP mora uspostavljati i održavati šumski red koji će biti u funkciji zaštite šuma, regeneracije zemljišta, zaštite ponika i sprečavanja nastanka požara.

 

            Zakonska obaveza je da se u cjelosti primjenjuju odredbe Pravilnika o zaštiti šuma od požara i stručne primjene Pravilnika o uspostavi šumskog reda. Na ovaj način će biti zaštita šuma najveća a štete najmanje.

 

            Neophodno je u cilju prevencije uklanjati grupe suhih, zaraženih i oštećenih stabala, a u mladim kulturama planirati protivpožarne staze koje omogućavaju pristup vozilima za gašenje.

 

            Planiranu opremu za zaštitu šuma od požara nabavljati sukcesivno prema utvrđenoj dinamici, a u vanrednim situacijama kupovati i dodatna sredstva za gašenje požara, sa ciljem ranog gašenja i smanjenja ulančanih šteta.

 

            Obaveza je u cjelosti primjenjivati odredbe Pravilnika o sadržaju planova za zaštitu šuma od požara, jer će zaštita šuma biti najveća, a štete najmanje.

 

            Obračun vrijednosti šteta kao posljedica požarnih dejstava vršen je samo kao šteta prouzrokovana na drvnoj masi, što predstavlja samo deseti dio šteta koji se prouzrokuje ekosustavu, tako da bi se obračun šteta morao vršiti po novoj metodologiji obračuna šteta.

 

            Požari na ovom području predstavljaju permanentnu opasnost, tako da prevencija na zaštiti šuma treba prioritetno da bude cilj u primjeni integralne zaštite šuma, gdje će se štete redukovati na najmanju mjeru, što će imati višestruke koristi , prije svega u poboljšanju zdravstvenog stanja šuma, manjih investicija u gašenju požara, kupovini neophodne opreme za gašenje, izdvajanja na sanaciji požarišta i podizanja novih šuma što će rezultirati manjim troškovima i uspješnim poslovanjem poduzeća.

 

Izrada planova za zaštitu šuma od požara

 

            Šumskogospodarsko društvo mora izraditi plan zaštite šuma od požara koji će pored tehničkih (član 5- 14 Pravilnika) i preventivno uzgojnih mjera (član 15 - 23 Pravilnika) sadržavati opće i ostale odredbe. Tu pored ostalog spadaju sredstva i oprema za gašenje požara, osmatračko dojavna služba (vrijeme i 282 način osmatranja, raspored osmatračnica i način dojave), mreža saobraćajnica, vodni resursi, vatrogasne jedinice, moguću pomoć građana i vojske kao i njhovu eventualnu obuku i ostale elemente koje treba sadržavati operativni plan gašenja požara.

 

            Sa ciljem izbjegavanja direktnih mjera suzbijanja požara, koje su skupe i često neblagovremene, za naredni uređajni period, predviđa se poduzimanje efikasnih preventivnih mjera koje se sastoje u sljedećem:

 

  1. Na nivou kantonalne uprave, formirati službu protupožarne zaštite sa efikasnim sistemima dojave, koja će osobljem i opremom pokrivati sve šume kantona gdje spada i ovo područje, što podrazumijeva redovnu kontrolu izvan kritičnog perioda, osmatranjem sa zemlje, koje će vršiti čuvarska služba kao i ostalo osoblje pri redovnim aktivnostima. U kritičnom periodu koji se obzirom na prosječnu fluktuaciju požara u BiH odnosi na proljetne mjesece ožujak i travanj i ljetne srpanj i kolovoz vršiti pojačanu kontrolu sa povećanim brojem osoblja i stalnim osmatranjem sa stacioniranih tačaka pozicioniranih na terenu i ucrtanim na kartama

 

  1. Nabavka opreme, instrumenata za osmatranje i sredstava dojave.

 

  1. Na svim šumskim radilištima i pri radnim jedinicama, formirati punktove sa opremom za gašenje požara prema prethodno donijetom Pravilniku. Primijeniti sve ostale mjere u skladu sa Uredbom o šumama i Zakonom zaštite od požara. Sredstva za zaštitu šuma od požara koje planira nadležno privredno društvo planirat će se i izdvojiti u okviru sredstava jednostavne reprodukcije planom zaštite šuma.

 

ŠUMSKOGOSPODARSKA OSNOVAZA ŠUMSKOGOSPODARSKO PODRUČJE

ŠUMARIJE „BOSANSKO GRAHOVO“

(važnost : od 01.01.2015. do 31.12.2024. godine)

 

Veza :  (Pravilnik o sadržini planova za zaštitu šuma od požara u Hercegbosanskoj županiji, broj : 08-04-02-2129/14,  listopad 2014. godine)

 

 

 

Sredstva za gašenje šumskih požara (postojeća i potrebna)

Šumarija Bos. Grahovo

Sredstva

Br.

Nazivi sredstava i opreme

Postojeća

Potrebna

1.

Dalekozor

0

3

2.

Busola

1

2

3.

Vatrogasno vozilo

0

1

4.

Brentača

18

40

5.

Metlanica

3

20

6.

Kanistar 1000 L

1

5

7.

Lopata

4

25

8.

Kramp

0

15

9.

Motorna pila

0

2

10.

Ručna pila

0

10

11.

Sjekira

0

12

12.

Baterijska lampa

0

12

13.

Radio stanica

0

6

14.

Gps

11

12

15.

Senzorske kamere

0

6

16.

Osmatračnice

0

3

GIS
Pretraga

Anketa
Sviđa li Vam se novi izgled naših stranica?
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:8897