Ususret 4. Međunarodnoj šumarskoj konferenciji na Kupresu

Pregledano: 79, Objavljeno 01.04.2019, Kategorija Vijesti 2016

PROGRAM KONFERENCIJE 2019.

EU nema jedinstvene šumarske politike, iako se radi o važnom razvojnom i ekološkom području, nego se pitanja uzgoja i gospodarenja šumama rješavaju na nacionalnoj razini svake članice. Zbog navedenog, bilo je vrlo važno donijeti EU Strategiju o šumama tijekom 2013. godine, a upravo se krajem prošle godine pristupilo reviziji petogodišnje primjene. EU nastavlja angažiran pristup koji dovodi do ostvarenja ambicioznih ciljeva poticanja održivog gospodarenja šumama. EU je snažno fokusirana na šumarske teme i na sektorski napredak u zemljama članicama te na prostor cijele Europe, ali istovremeno, EU vrlo angažirano skrbi za šumarska kretanja na globalnoj razini.

 

EU izvješće „napredaku provedbi strategije EU-a za šume“ objavljeno je 7. prosinca 2018. i u njemu je zaključeno kako je EU strategija šumarstva postavila jasne ciljeve i uspješno koordinirala napore za njihovo postizanje. Strategija predstavlja odgovor Europske unije na suvremene izazove s kojima se suočavaju europske šume i sektor šumarstva te utvrđuje konkretne aktivnosti za postizanje osam ključnih prioriteta. Izvješće pokazuje da je većina planirani h aktivnosti u svim prioritetnim područjima provedena kako je bilo i planirano.

 

Učinkovita strategija šumarstva u 21. stoljeću ima i šire značenje, jer je istovremeno bitan element šire klimatske politike EU-a. Poticanjem i promicanjem održivog gospodarenja šumama i njihovom višenamjenskom ulogom, strategija upravo pomaže u afirmaciji opće korisnih funkcija šuma, poput borbe protiv krčenja šuma, smanjenja emisija stakleničkih plinova u atmosferu te doprinosi redukciji emisija CO2. Neosporno je kako europske šume imaju presudnu ulogu u povećavanju otpornosti ekosustava i kako šume mogu znatno ublažiti utjecaj na klimu, iako i same često bivaju pogođene surovim nepogodama, nepredvidivim požarima, udarima olujnih vjetrova ili naletu iznenadnih bujica.

 

Europske šume su prošireni vrijednosni lanci mnogobrojnih industrija (drvna, papirna,proizvodnja namještaja, proizvodnja energije iz drva itd.) koje se temelje na šumama, a u kojima je trenutno otvoreno preko 3,6 mil. radnih mjesta i ostvaruje se promet od čak 640 mlrd. EUR, s dodanom vrijednošću od preko 200 mlrd. EUR.

 

Inovacije u šumarstvu potiču proizvodnju sve više novih proizvoda s novom namjenom i upotrebnom vrijednošću, poput drvenih vlakana iz kojih se proizvodi ekološki tekstil ili ekološka drvna goriva druge i treće generacije, koja mogu učinkovito zamijeniti fosilna goriva, što nesumnjivo ide u prilog stanja  svjetske klime i smanjenog utjecaja na ljudsko zdravlje. 

 

Šume u zemljama jugoistočne Europe također imaju krucijalnu ulogu u lokalnom zapošljavanju, ali i u zaštiti okoliša te u očuvanju biološke raznolikosti. Šume su danas u stanju pružiti vrlo složene razvojne usluge za svoje vlasnike i društva koja njima upravljaju i mnogi se stručnjaci slažu kako upravo  šume mogu jamčiti daljnje odvijanj esloženih funkcija ekosustava. Ovakvi  pozitivni učinci šumarstva u zemljama JIE osjećaju se kroz više desetljeća, prije svega kroz učinke kružne ekonomije i lokalno zapošljavanje stotina tisuća radnika, uglavnom na ruralnim područjima zemalja JIE.

 

Ponekad se EU prioriteti razlikuju od službenih politika zemalja zapadnog Balkana, jer su usmjereni na održiv razvoj, ekološka pitanja, ali i na smanjenje nezakonitih i ilegalnih sječa o kojima se u javnosti nerado komunicira. Usvojen je EU Akcijski plan za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u šumarstvu, a široka EU regulativa u obliku direktiva ograničava trgovanje nezakonito posječenim drvom. U  regiji JIE posebno su specifične prilike u Albaniji, koja je uvela 10 godišnji moratorij na sječu šuma, zbog prethodno raširenih pojava pustošenja i prekomjernih sječa. Prilike s vrlo intenzivnim krađama u šumama posebno su nepovoljne u Sjevernoj Makedoniji, no službene politike i šumarska regulativa svih zemalja vodi računa o osiguravanju biološke ravnoteže i potrebi održivog gospodarenja šumama.

 

U budućnosti treba nastaviti s podrškom održivom i učinkovitom korištenju šumskih resursa, posebice korištenja nedrvnih proizvoda iz šuma, razvoja specifičnih oblika turizma i edukacije u šumama. Potrebno je poticati razvoj biogospodarstva u zemljama JIE, uključujući snažniji razvoj sektora bioenergije, koji je u zemljama regije dosada bio zanemaren ili orijentiran na proizvodnju peleta, koji se uglavnom izvoze na tržište EU zemalja.

 

Lokalni nositelji razvoja šumarstva trebaju uzeti u obzir činjenicu kako EU politike ruralnog razvoja mogu biti podrška za postizanje ciljeva i prioriteta šumarske strategije, čak za zemlje koje su u postupku pristupanja u EU. Potrebno je navesti, za ilustraciju,kako je u proteklih pet godina zemljama članicama za razvoj ovog sektora osigurano 8,2 mlrd. EUR javnih sredstava. Upravo je apliciranje na fondove EU-a aktivnost koja je preslabo razvijena u šumarskom sektoru, iako se objektivno gledajući radi o dobroj mogućnosti za regionalne tvrtke i stručnjake u području istraživanja i primjene inovacija u šumarstvu i preradi drva. Na razini EU je značajno poraslo financiranje istraživanja upravo u sektoru šumarstva. Točnije, u razdoblju 2013. - 2017., čak je 249 projekata bilo financirano s iznosom od  615 mil. EUR, što je nesumnjivo pospješilo primjenu mnogobrojnih inovacija, ali je i koristilo za otvaranje novih radnih mjesta u sektoru te za rast svih pokazatelja, što je također bilo sukladno provedbi Strateškog plana Ujedinjenih naroda za šume 2017-2030.

 

ZAKLJUČAK

Sve su veći ekološki, ekonomski i društveni zahtjevi prema šumama, a uočavaju se i povećani i iznenadni pritisci na klimatske prilike, što traži dodatne napore i predanost svih uključenih aktera, bilo nacionalnih i EU tijela koja trebaju pojačati koordinaciju, poticati različite oblike suradnje i pospješiti primjenu inovacija. Razvoj šumarskih politika u zemljama JIE zaslužuje posebnu pozornost, jer osim tradicionalne ekonomske koristi od drvne sirovine, treba uzeti u obzir i važan doprinos šuma društvenom, klimatskom i energetskom okviru.

 

Šume u zemljama JIE pokrivaju velik dio teritorija te učinkovito doprinose teritorijalnoj i biološkoj ravnoteži. Drvna sirovina i šume su neosporno važan resurs svake države koji generira lokalni gospodarski rast i utječe na otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima.

 

Ovogodišnja konferencija na Kupresu, 4. po redu održava se 4. i 5. travnja i obrađuje važne sektorske teme kako bi se osigurala šira društvena i politička podrška te još bolja vidljivost sektora u lokalnim i europskim medijima. Cilj je artikulirati važne teme, poput nedostatka radne snage, obuhvatnog i kompleksnog razminiranja šuma koje se odvija presporo, ali i oko obrazovnog sustava i primjene novih tehnologija, bez čega nema sektorske budućnosti. Organizatori žele otvaranjem osjetljivih sektorskih tema osigurati dobru podršku lokalnim industrijama koje se temelje na šumama, jer u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama JIE, još uvijek nema drugih, sličnih i toliko konkurentski perspektivnih sektora, koji istovremeno garantiraju lokalnu zaposlenost te kroz međunarodnu konkurentnost osiguravaju važne devizne prihode. Šumarstvo i pripadajući sektori su direktno uključenji u EU okolišne i energetske politike i u BiH mogu biti primjer dobrog i uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova.

 

 

Branko Ivković, direktor

ŠGD Hercegbosanske šume


Marijan Kavran, direktor

Hrvatski drvni klaster


Organizacija

ORGANIZATOR

ŠGD HERCEGBOSANSKE ŠUME

SUORGANIZATOR
 

DRVNI KLASTER HERCEGOVINE

 

HRVATSKI DRVNI KLASTER

 

ČASOPIS PRIVATNE ŠUME

 

ČASOPIS DRVO & NAMJEŠTAJ


PARTNERI I POKROVITELJ

SPONZOR