O nama
Položaj
 
Šumarija Kupres je jedna od 6 šumarija Šumsko gospodarskog društva „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres i gospodari šumsko gospodarskim područjem „Kupreško“. ŠGP „Kupreško“ je izrazito planinsko područje koje se nalazi na zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na nadmorskoj visini između 1102 i 1826 metara. Većinu područja zauzimaju krška polja, Kupreško i Vukovsko polje, a ona su ovjenčana planinskim kompleksima Cincara, Vitoroga, Vučjaka, Ravašnice, Raduše i Ljubuše. Najveći vrh područja je Malovan (u pozadini na slici).
 
 
Površine i gospodarske karakteristike
 
Ukupna površina ŠGP „Kupreško“ iznosi 27 031 ha što čini 48 % od ukupne površine Općine Kupres. Ostalo otpada na poljoprivredna zemljišta, javne površine i šume u privatnom vlasništvu. U Šumariji Kupres trenutno je ukupno stalno zaposleno 90 radnika koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme.
 
Zemljopisne karakteristike
 
Geološku podlogu na kojoj se nalazi ŠGP „Kupreško“ čine uglavnom vapnenci i dolomiti (uglavnom saharoidni dolomiti) te je teren prepoznatljiv po vrtačama u središnjem i blago valovitim planinskim dijelom, razvučenih grebena, uzvisina i uvala u okolnom dijelu područja. Na jednom manjem sjeveroistočnom dijelu područja geološku podlogu čine silikati pa susrećemo oštre grebene i strme uvale s površinskim tokovima. U hidrografskom pogledu ŠGP „Kupreško“ spada u red najnerazvijenijih.
Od tala su najzastupljenije crnice ili kalkomelanosoli i smeđa zemljišta ili kalkokambisoli dok su manje zastupljeni luvisoli i duboka kiselo-smeđa tla.
Prema klasifikaciji tipova klime u BiH (R. Milosavljević 1977 god.) na ovom području vlada planinski tip klime koju karakteriziraju svježa i kraća ljeta, a duge, hladne i vrlo snježne zime. Međutim, svjedoci smo da u posljednjih nekoliko godina globalno zatopljenje sve više dolazi do izražaja tako da zime postaju sve kraće i toplije što može rezultirati učestalijim ljetnim sušama. Srednja godišnja temperatura zraka na osnovi petnaestogodišnjeg mjerenja iznosi 6,2 oC, minimalna temperatura je izmjerena u siječnju (-26,8 oC), a maksimalna u rujnu (34,9 oC). Godišnji prosjek registriranih mrazeva je 155 dana.
Prosječna godišnja visina padalina iznosi 1221 mm, a njihova distribucija po godišnjim dobima malo varira.
Vjetrovi su česti i nerijetko jaki pa u zimskom periodu prave velike snježne nanose. Najčešći su južni (44% dana u godini) i sjeverni (37,4%) vjetrovi. Podaci o klimi su registrirani na meteorološkoj stanici Mliništa u razdoblju 1975-1984.
 
Vegetacija

Najveći dio površine ŠGP „Kupreško“ prekrivaju mješovite šume jele i smreke (Abieti-Piceetum illyricum), nešto manje mješovite šume jele i smreke sa bukvom (Piceo- Abieti Fagetum) i najmanje mješovite šume smreke i borova (Piceo- Pineetum). Glavne vrste drveća su: jela (Abies alba), smreka ili smrča (Picea abies), obična bukva (Fagus sylvatica), bijeli ili obični bor (Pinus sylvestris), crni bor (Pinus nigra) i dr. Od grmlja susrećemo: malina (Rubus idaeus), krušina (Rhamnus frangula), kupina (Rubus caesius) ribiz (Ribes sp.), lijeska (Corylus avellana) i dr.   Od prizemen flore značajnije se javljaju majčina dušica (Thymus serpyllum), kantarion (Hypericum perforatum), kopitnjak (Asarum europaeum), plućnjak (Pulmonaria officinalis), lazarkinja (Asperula odorata), jaglac (Primula vulgaris), mrazovac (Colchicum autumnale), kukurijek (Helleborus odorus), šumska sirištara (Gentiana asclepiadea- na slici) i ostale.

 
Organizacija
 
Šumarija Kupres gospodari šumsko gospodarskim područjem “Kupreško” koje je podijeljeno na 4 gospodarske jedinice, a gospodarske jedinice na odjele i odsjeke.
 
Miniranost
 
Miniranost je svakako najveći problem na području kada govorimo o pristupačnosti šumama, posebice ako se u tim šumama događa požar. Ukupna minirana površina šumsko gospodarskog područja "Kupreško" iznosi 6 722 ha što čini 25 % ukupne površine.
 
Drvna zaliha i sječivi etat
Uređuje se zbog nove izmjere...

 

Gospodarenje šumama
 
Šumama u Šumariji Kupres se gospodari uglavnom prebornim načinom gospodarenja zbog relativno velikog učešća obične jele. Ovim načinom gospodarenja se osigurava preborni kontinuitet sastojina koji podrazumijeva ravnomjerno raspoređenu drvnu masu po površini, optimalan broj stabala te profil sastojine ispunjen krošnjama. Prebornim načinom gospodarenja se osigurava biološka stabilnost šuma koja jamči stalnu produktivnost, s ciljem potrajnog gospodarenja.
 
Ugroženost šuma
 
Šume ŠGP „Kupreško“ su znatno ugrožene od požara zbog velikog obrasta četinjača, učestalih vjetrova, vrlo siromašne hidrografije te sve većeg broja izletnika, a zbog miniranosti često ga je nemoguće gasiti niti sanirati opožarenu površinu.
 
Od šumskih štetnika valja izdvojiti smrekine potkornjake (Ips typographus i Pytiogenes calcographus), jelove potkornjake (Pityogenes curvidens i P. spinidens), potkornjake na boru (Ips acuminatus i Ips sexdentatus), a pored njih u borovim nasadima susrećemo u manjem broju borova savijača (Melampsora pinitorqua). Gradacije potkornjaka su jake, posebice za vrijeme dugog i sušnog ljeta.
Od biljnih bolesti susrećemo razne gljive kao što su bukova guba (Fomes fomentarius), sumporača (Polyporus sulphureus), rak na jeli (Melampsorella caryophyllacearum) te biljka poluparazit bijela imela (Viscum album).
Šume su ugrožene i od učestalih krađa koje ostavljaju za posljedicu narušavanje prebornog kontinuiteta sastojina te financijski gubitak za Društvo.
 
Otvorenost šuma
 
Na području Šumarije Kupres je još uvijek nedovoljna otvorenost šuma, a ona za kamionske putove iznosi 11,09 m/ha (2014.), dok je prije 10 godina bila 6,7 m/ha.
 
Sekundarni šumski proizvodi
 
ŠGP „ Kupreško“ obiluje ljekovitim i aromatskim biljem, medonosnim vrstama drveća i grmlja, šumskim plodovima te jestivim gljivama i puževima. Ustanovljeno je da ima preko 50 vrsta ljekovitog i aromatskog bilja visoke kvalitete posebice na goletima i planinskim pašnjacima Malovana, Vitoroga, Ravašnice, Raduše, Cincara i Kujače, te u područjima Kupreške rijeke, Velike i Male Drežnice (Institut za izučavanje ljekovitog i aromatskog bilja u Beogradu, 1972.).
Najzapaženije su ljekovite i aromatske biljke roda: Asarum sp., Achilea sp., Asperula sp., Atropa sp., Alium sp., Aspidium sp., Capsella sp., Colchicum sp., Gentiana sp., Hypericum sp., Mentha sp., Malva sp., Veratum sp. i dr.
Od jestivih gljiva valja izdvojiti rodove: Boletus sp., Russula sp., Cantharellus sp., Psaliota sp., Lactarius sp., Morchella sp. i dr. 
 
Lovstvo
 
Cijelo područje Općine Kupres a samim time i ŠGP „ Kupreško ima vrlo dobre uvjete za bavljenje lovnom djelatnošću. To dokazuju veliki kompleksi visokih i izdanačkih šuma, površina pod pašnjacima i oranicama te vodenih površina. Tip lovišta je brdsko-planinski a prostire se na cca 60 000 ha. U lovištu obitavaju sljedeće vrste divljači:
 
-      Krupna divljač ( Mrki medvjed, Vuk, Divlja svinja, Srna, Divokoza, Veliki tetrijeb)
-      Sitna divljač ( Zec, Lisica, Jazavac, Divlja mačka, Kuna zlatica, Lasica, Tvor, Trčka, Prepelica, Patka gluhara, Divlji golub )
 
Dva pravna subjekta koja obavljaju lovnu djelatnost na ŠGP „ Kupreško“ su Šumarija Kupres i LD „ Tetrijeb“ iz Kupresa, na temelju međusobnog sporazuma iz 2000. godine.
Važno je naglasiti da je nakon proteklog Domovinskog rata uvelike osiromašen i oštećen, do tada bogati fond divljači. Danas se gospodari na osnovu godišnjih planova dok se završi proces izrade lovnogospodarskih osnova, kao temeljnih zakonskih akti kojima se uređuje gospodarenje lovištem i divljači za desetogodišnje razdoblje. Na nivou Šumarije Kupres organizirana je lovočuvarska služba koja se brine o zaštiti i unapređenju brojnog stanja divljači, te se u sklopu toga provode i brojne djelatnosti, kao što su izrada lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata, prihrana divljači i njezin stalni nadzor.
Šumarija Kupres također obavlja i komercijalnu djelatnost lova, te svojim gostima i partnerima nudi mogućnost lova krupne divljači na temelju važećeg cjenika, ( mrki medvjed, divlja svinja, vuk ) a od pernate divljači ističe se lov velikog tetrijeba gluhana, kao jedno nezaboravno iskustvo za svakog lovca.

Kategorije vijesti
Toplije zime u Kupresu su:

U lovištu Šumarije ovog proljeća
se organizira lov i foto-lov na
medvjeda, vuka i velikog
tetrijeba. Za više informacija
kliknuti na sliku iznad.

Radovi i članci

FSC certifikacija šuma
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:30948