Gljive

   Gljive su važni članovi svih ekosistema i zbog toga se u prirodi ne smiju uništavati i pri sabiranju treba imati mjeru kako bi se mogle kontinuirano obnavljati. Ova tema je namijenjena svim ljubiteljima prirode, sakupljačima gljiva, a i ostalima koji bi htjeli naučiti nešto novo, što do sad nisu znali.Opisane gljive su nam odveć poznate, ako ne po imenu onda zasigurno po izgledu. Svakako treba napomenuti da nije dobro determinirati gljivu samo na osnovu slike, već se svaka komponenta mora analizirati i utvrditi kako bi u kombinaciji dobili što vjerniji opis. Zbog toga će ovdje najviše biti opisane fizičke karakteristike koje su osnovni korak pri determinaciji, bez znanja o tom se ujedno i ne preporučljiva njihovo branje niti konzumiranje. Iako raste mnogo različitih vrsta gljiva na našim područjima, sam proces ubiranja i nije na snazi zbog straha od trovanja, što je u većini slučajeva i dobro za sakupljače (laike). I zato se svakako preporučuje da se konzumiraju samo dobro poznate gljive kako ne bi bilo zdravstvenih komplikacija (u najgorem slučaju po život opasnih).

 

BISERNICA-Amanita rubescens Gray

Šešir naraste od 5 do 15 cm, u početku poluloptast, kasnije ravan, crvenkasto-smeđe boje sa sitnim sivkasto-smeđim bradavicama. Kontekst (meso, plodište) je bijel, na presjeku ispod kutikule crvenkasto-smeđ. Drška visine 8-15 cm, a širine 3-4 cm, crvenkasto-bijela, pri dnu tamnija (unutrašnjost vinsko-crvena), s bjeličastim dobro razvijenim bijelim membranskim prstenom, u osnovi s bradavičastim ostacima univerzalnog omotača u nekoliko redova. Lamelast himenofor (
dio plodonosnog tijela na kome se razvijaju spore), lamele su slobodne, guste i bjeličaste. Neodređenog mirisa, blagog okusa. Možemo je naći u svim šumama. Plodonosi ljeti i jeseni. Sirova je otrovna, no međutim, ako je dobro termički obradimo postaje jestiva i jako je cijenjena.

 

BOROVA RUJNICA-Lactarius deliciosus Gray

Kod rujnice šešir ima dimenzije iste kao i šešir bisernice, 5-15 cm, ljevkastog je oblika, crven do sivo-crven, s tamnim pjegama. Kontekst je boje mrkve, čvrst i luči crvenkast eksudat (izlučevina,tekućina). Drška je 3-6 cm duga, cilindrična, debela, pri dnu tanja, blijedo-žuta sa narančastim pjegama. Himenofor lamelast, lamele široko spojene s drškom, guste, narančasto-žute boje, na pritisak pozelene. Kiselkastog miris i prijatnog okusa. Stanište joj je u borovim šumama i zasadima na krečnjaku. Plodonošenje ljeti i jeseni. Jestiva i vrhunske kvalitete.

 

BUKOVAČA-Pleurotus ostreatus Kumm.

Šešir 3-6 cm, školjkastog oblika, sivo-plave boje nekad i tamniji. Poslije poblijedi, čak može biti smećkasti, površina voštano-sjajna i glatka, rubovi savijeni. Kontekst bjeličast, ispod kutikule (kožasta opna na biljkama) sivkast, čvrst i elastičan. Drška boje kao i šešir, kratka, bočna i debela. Lamele bjeličaste, silaze niz dršku. Ugodnog mirisa i okusa. Možemo je naći na listopadnom  drveću, naročito na bukvama po kojoj je i dobila ime. Zavisno od forme plodonosi sezonski od ljeta do jesni. Vrlo cijenjena i jestiva. Može se uzgajati i vještački.

 

ČETINARSKI SMRČAK-Morchella conica Pers.

Plodište 6-10 cm, jajoliko ili češće konusno, ispresijecano tamno-sivim ili crnim rebrima, između kojih su žuto-smeđa ulegnuća raspoređena u vertikalne redove. Meso bjeličaste boje. Kratka, cilindrična i šuplja drška, bjeličasta, kasnije potamni. Himenofor je na površini šešira. Prijatnog mirisa i ugodna okusa. Stanište u četinarskim šumama (najčešće smrčevim), na proplancima i uz ceste. Javlja se u rano proljeće odmah nakon topljenja snijega. Jestiv i vrlo cijenjen, nije ga preporučljivo jesti sirovog. Riječ Morchella u lat.nazivu je nastala od njemačke riječi "morchel" što znači gljiva.

 

GNOJIŠTARKA-Coprinus comatus Pers.

Promjer šešira 5-12 cm, u početku cilindričan ili blago konusan, kasnije zvonolik, prvo bjeličast, zatim ružičast i na vrhu smećkast, pokriven tamnim vunastim ljuspicama (sl.ljuskicama), najzad  se razgrađuje u crnu tekućinu. Kontekst u mladosti bijel i tanak. Drška 15-20 cm duga i jako tanka, šuplja, bijela, s tankim prstenom koji brzo nestaje. Lamele slobodne, vrlo guste i uske, u početku bjeličaste, kasnije sve tamnije dok skroz ne pocrne. Prijatan miris i blag okus. Staništa na kojim raste su bogata organskim materijama, raste u šumama, parkovima, livadama i duž puteva. Plodonosi jeseni. Jestiva, ali samo mlada dok je meso bijelo, vrlo cijenjena.

 

KRAČUN-Agaricus macrosporus Pilát

Šešir 10-25 cm, u početku poluloptast i zvonolik, na kraju otvoren i ravan, mesnat, bijel i na pritisak lagano požuti. Kontekst debeo i čvrst, bijel, na presjeku rđast naročito u osnovi. Drška 5-10 cm visine, 2.5-3.5 cm debljine, bijela u početku puna, a kasnije šuplja s bijelim ljuspicama, osnova korjenoliko sužena, s tankim i širokim prstenom. Lamele slobodne i guste, podsjeća na miris badema. Jestiva, prijatnog okusa. Stanište u šumama i šumskim čistinama. Plodonosi kasno ljeti i u jesen.

 

LIŠĆARSKI SMRČAK-Morchella esculenta Pers. ex St.Amans

Plodište je nešto veće i drugačije od plodišta četinarskog smrčka. Okruglastog ili jajolikog oblika, rebrasto i ispresijecano poput saća s tamnijim udubljenjima između rebara, u početku sivkasto, kasnije žuto-smeđe, 10-15 cm veliko. Kontekst bijel i vlaknast. Bijela ili krem drška, cilindrična, lomljiva i šuplja. Himenofor se nalazi na površini šešira. Miris blag i prijatan, ugodnog okusa. Jestiva,ali ne sirova jer sadrži termolabilne kiseline (kiseline osjetljive na porast temperature) koje prouzrokuju crijevne smetnje, vrlo je cijenjena. Stanište u lišćarskim šumama na bogatim bazičnim zemljištima, uz živice i nasipe.

 

MEDNJAČA-Armillaria mellea Kumm.

Šešir 3-10 cm, u početku konveksan, kasnije valovito raširen, svjetlo-smeđ (poput meda-po tom je gljiva i dobila ime), u sredini tamniji, s ljuspicama na površini. Kontekst svjetlo-smeđ. Drška vitka, žućkasta i vlaknasta, ljuspičasta, s vunastim prstenom. Lamele polusilazne, krem boje, trama lamela pravilna (trama-kod gljiva tkivo izgrađeno od isprepletenih hifa, ono čini plodište gljive (stručak, klobuk i lamele kod gljiva stapčara). Neodređen miris, blag okus. Jestiva je, ali sirova otrovna, gljiva slabe kvalitete, teško probavljiva. Plodonosi kasno u jesen, obično busenasto. Stanište joj je na panjevima i žilištu stabala, u šumama velika štetočina.

 

MUHARA-Amanita muscaria Hooker

Šešir 10-20 cm, loptast u početku, a zatim konveksan i ravan, narančasto-crven s bijelim krpičastim ostacima univerzalnog omotača na površini koji postepeno iščezavaju tako da u starih primjeraka mogu da nedostaju. Snježno bijelog i tankog konteksta. Drška duga 10-15 cm, široka 2-2.5 cm, bijela s bijelim visećim prstenom u bulbastoj osnovi sa nekoliko prstenastih ostataka univerzalnog omotača. Lamelast himenofor, lamele slobodne i guste, bijele, šire od konteksta. Neodređen miris, blag okus. Otrovna, halucinogena s kratkim latentnim periodom. Stanište muhare možemo naći u svim šumama. Plodonošenje u jesen nakon prvih mrazeva.

 

OSINAC-Suillus luteus L. (borova maslenka)

Šešir je tamnije ili svjetlije čokoladne smeđe boje, konveksan, vrlo pravilnog oblika. Promjer šešira 5-11 cm. Kod mlađih primjeraka rub blago povijen prema zemlji, dok se kod starijih otvara. Kožica šešira je glatka, za vlažna vremena sluzava, lako se guli i ostavlja smolast trag smeđe boje na prstima prilikom dodirivanja. Stručak 5-10 cm visok, pravilan. Na starijim gljivama je vidljiv vjenčić (ostatak opne), purpurno-smeđ, a na mlađim opna prekriva plodište. Plodište gusto, krem bijele boje pa sve do žuto-smeđe. Meso je svijetložuto, elastično, ne mijenja boju na dodir ni na presjek. Miris i okus nisu posebno izraženi. Osinac nema opasnih dvojnica, jedina zamjena je moguća sa nekim od predstavnika roda Suillus, a oni  su svi jestivi. Najčešća zamjena je s borovnjačom (borovom suznom maslenkom-Suillus granulatus). Vrlo cijenjena s tim da se koristi samo oguljen šešir. Najčešće je možemo naći u jesen u borovim šumama. Posebna osobina je njen kasni rast, te se nerijetko mogu naći primjerci smrznuti od prvog mraza.

 

PANTEROVKA-Amanita pantherina Krombh.

Promjer šešira 8-12 cm, u početku konveksan, a kasnije ravan, smećkast, prema rubu svjetliji, pokriven brojnim, tamnim i sitnim ljuspičastim ostacima univerzalnog omotača, rub naboran. Bijel kontekst. Drška duga 6-10 cm, široka 1-1.5 cm, bjeličasta, s bijelim prstenom. Lamele slobodne, guste i bijele. Miris ima po repi ili po hrenu. Slatkast okus, ali otrovna. Izaziva halucinacije sa kratkim periodom. Stanište u svim šumama.

 

POLJSKA PEČURKA, JASENKA-Agaricus campestris L.

Šešir 4-9 cm, konveksan, bjeličast, mesnat, površina vlaknasta. Kontekst bijel, uz lamele crvenkast, debeo i čvrst. Drška 3-5 cm s 1-1.5 cm, bijela, s uskim, tankim i lomljivim prstenom koji se brzo gubi. Lamele slobodne i guste, u početku ružičaste, zatim čokoladno-smeđe, trama lamela pravilna. Ugodan miris i prijatan okus. Jestiva je s napomenom da je moguća zamjena s otrovnom vrstom šampinjona (Agaricus xanthoderma) kojoj prilikom presjeka stručka meso požuti, naročito pri bazi. Plodonosi kasno ljeti i u jesen. Stanište na pašnjacima, parkovima i travnjacima, gdje ponekad formiraju "vilino kolo".

 

PUHARA-Calvatia utriformis Jaap

Plodište 5-15 cm, nepravilno loptasto ili kruškoliko, vanjski omotač bijel i gladak, kasnije sivkasto-smeđ i poligonalno ispucan, unutrašnji omotač je sivo-smeđ, papirnat, pri sazrijevanju puca na gornjem dijelu i tada ima peherast izgled. Gleba (mesnata sporoforna unutarnja masa) u mladosti bijela i čvrsta, kasnije maslinasto-zelena i prelazi u kašastu masu spora. Bazidiospore loptaste, glatke, debelih zidova, u masi tamno-maslinaste. Miris slabo izražen. Pravog stručka nema. Prijatan okus, jestiva, ali samo mlada, dok je gleba bijela. Plodonošenje od ljeta do kasne jeseni. Stanište livade, pašnjaci i progale u šumama viših predjela. Od starina znana kao ljekovita gljiva. Puharin prah je dobar za ozljede i ogrebotine. Pastiri su ga koristili i čuvali u staklenim zdjelama za ozlijeđene životinje.

 

SUNČANICA-Macrolepiota procera (Scop.:Fr) Singer

Šešir 10-30 cm, loptast, kasnije suncobranast, svjetlo-krem, sa mekanim smeđim ljuspicama na površini, u sredini gladak i tamnije boje. Kontekst bijel. Drška vrlo duga, šuplja i vlaknasta, ka osnovi sve šira, svjetlo-krem i zmijoliko prošarana smeđim ljuspicama, s dobro razvijenim dvostrukim pomičnim prstenom, osnova gomoljasto zadebljala. Lamele slobodne, široke i guste, svjetlo-krem. Ugodan miris, blag okus. Jestiv je samo šešir i vrlo cijenjena. Raste na progalama u šumi, uz ceste i na pašnjacima.

 

ŠUMARICA-Agaricus silvaticus Schaeff.

Šešir 6-10 cm, poluloptast, a zatim konveksan, oker do smeđ, pokriven smećkast ljuspicama. Bijel kontekst, na presjeku pocrveni. Drška 6-12 cm, bjeličasta i valjkasta, u osnovi bulbasta , u početku puna, a kasnije šuplja, s dobro razvijenim opnastim prstenom ispod kojeg je pokrivena tamnim ljuspicama. Lamele slobodne i guste, u početku bijele, zatim ružičaste i na kraju čokoladno-smeđe. Miris nije izražen, neodređen okus i jestiva. Plodonošenje kasno ljeti i u jesen. Stanište u četinarskim šumama, skrivena od pogleda ispod iglica u grupama.

 

VRGANJ-Boletus edulis Fr.

Promjer šešira 5-20 cm, poluloptast, svjetlo, kestenjasto-smeđ i gladak. Bijel i čvrst kontekst, ne mijenja boju. Drška 4-15 cm duga, 2-5 cm široka, čvrsta, cilindrična ili zdepasta svjetlokrem, pri vrhu pokrivena bjeličastom mrežicom. Cjevast himenofor, maslinasto-zelene boje, duge cjevčice, lako se odvajaju od konteksta , pore sitne. Prijatan miris i slatkast okus, jestiva gljiva vrhunske kvalitete. Stanište lišćarske i četinarske šume u kojima plodonosi od ljeta pa sve do u kasnu jesen.

 

ZELENA PUPAVKA-Amanita phalloides Link

Šešir 6-12 cm, konveksan, zelenkast, nekad pjegav, mlad ovalan do zvonolik, kasnije konveksan, gladak i malo ljepljiv. Bijel kontekst. Drška 10-15 cm s 1.5-2 cm, bijela, žućkasta ili zelenkasta, puna s bijelim dobro razvijenim prstenom, u bulbastoj osnovi s bijelom dobro razvijenim volvom (ovojnica) u vidu zdjelice. Lamele slobodne, guste i široke, bijele. Neodređen miris i okus. Lišćarske (naročito hrastove i bukove) te mješovite šume su joj mjesta rasta. Plodonošenje kasno ljeti i jeseni. Smrtonosna, s dugim latentnim periodom što je u biti i njeno najveće obilježje.  

ZELENA PUPAVKA JE IZUZETNO OTROVNA I SMRTONOSNA! STOGA PRILIKOM BRANJA GLJIVA BUDITE VRLO OPREZNI!

Kategorije vijesti
Toplije zime u Kupresu su:

U lovištu Šumarije ovog proljeća
se organizira lov i foto-lov na
medvjeda, vuka i velikog
tetrijeba. Za više informacija
kliknuti na sliku iznad.

Radovi i članci

FSC certifikacija šuma
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:30948