Fitoterapija

Kako otkriti da li je med «pravi»?

 

Za razliku od «pravog» meda, «lažni» med se sastoji od šećernog ili kukuruznog sirupa, aditiva i boja.

Iskusni pčelari poznaju jednostavne metode za razlikovanje «pravog» od «krivog» meda. Pri kupovini meda zasigurno će vam dobro doći i jednostavne metode kako bi ste bili sigurni da niste pogriješili i da ste kupili «pravi» med.

 

1.Prirodni med nije ljepljiv – protrljajte malo meda između kažiprsta i palca . Ako se prsti lijepe znači da sadrži šećer ili neke druge umjetne zaslađivače.

2.Pravi med ne sadrži vodu –stavite nekoliko kapi meda na papir ili papirnu maramicu. Pravom medu trebat će dosta vremena da prođe kroz papir jer u njemu nema vode.

3.Pravi med pada na dno čaše i ostaje kompaktan – napunite čašu vodom i dodajte žlicu meda. Umjetni med se u vodi otapa za razliku od pravog meda.

4.Prirodni med stvrdnut će kruh za nekoliko minuta, dok će ga umjetni navlažiti zbog vode koju sadrži –namažite med na komad kruha i brzo ćete znati o kvalitetu meda koji ste namazali na kruh.

5.Pravi med vremenom kristalizira dok umjetni ostaje gladak bez obzira na to koliko dugo se čuva

6.Vrh šibice umočite u med i pokušajte je zapaliti. Prirodni med neće ometati proces sagorijevanja, za razliku od umjetnog koji hoće –jer sadrži vodu.

 

Nadamo se da će Vam u sjećanju ostati neka od navedenih metoda pri kupovini meda, u trgovini ili na «štandovima» uz putove koji nude i da nećete pogriješiti o svome odabiru kvalitetnog, prirodnog i «pravog» meda.

 

 

 

SAKUPLJANJE I ČUVANJE LJEKOVITOG BILJA

 

Davne 1971.godine jedan čovjek je obilazio području kupreške visoravni  i sakupio zeljaste biljke,  determinirao i  kao herbar ostavio u šumariji Kupres. Danas, 40 (četrdeset) godina  poslije, dok listam herbar sačinjen u proteklom stoljeću nemam pravo ne spomenuti ime tog čovjeka: akademik prof. dr. Jovan Tucakov.

Njegova knjiga «Lečenje biljem» je podloga iz koje sve zainteresirane želim potaknuti na sakupljanje, determiniranje, čuvanje i korištenje ljekovitog bilja u cilju očuvanja zdravlja, olakšavanja zdravstvenih problema . Jer Božja ljekarna –priroda koja se nalazi svuda oko nas pobrinula se da za svaku bolest ponudi barem jednu biljku kao lijek. Na nama je koliko smo spremni vjerovati prirodnim lijekovima.

Knjiga «Lečenje biljem» je i prvi udžbenik farmakognozije (nauka koja se bavi prirodnim lijekovima, odnosno drogama biljnog, životinjskog ili mineralnog porijekla).

Trave (ljekovito bilje) se sakupljaju isključivo po suhom i sunčanom vremenu, jer će u suprotnom istrunuti (zbog velike vlage), a najosjetljiviji su nadzemni dijelovi , cvjetovi i listovi. Pri branju ljekovitog bilja nikada ne treba ubrati sve ljekovite biljke koje se nalaze na jednom mjestu, jer najljepši primjerci se ostavljaju zbog daljnjeg razmnožavanja.

U fitoterapiji (liječenju biljem) se ne smiju koristiti primjerci koji rastu pored putova ili industrijskih zona. Kupreška visoravan je idealno mjesto za sakupljanje ljekovitog bilja kojeg ima u izobilju, nije zagađeno i samo ga treba kontrolirano ubirati. U suprotnom, dolaskom čovjeka i nekontroliranim sakupljanjem ljekovitog bilja isto će sigurno nestati. Šumari to moraju, ako nitko drugi neće, spriječiti.

 

Kako se suši?

Cvijet, list i nadzemni dio biljke treba sušiti na promaji i u hladovini, nikako na suncu, a taj proces treba da traje što kraće. Trave se ne smiju sušiti na hrpi, nego u što tanjem sloju, na papiru ili na platnu, i moraju se redovito protresati, prevrtati.

Korijen, sjeme, plod i kora mogu se sušiti i na suncu.

 

Kako se čuva?

Osušene dijelove ljekovitog bilja (droge) treba čuvati u dobro zatvorenim posudama ili sanducima, iznutra obloženim debljim papirom, a mogu se držati i u papirnim kesama (fišek). Svaka vrsta čuva se na drugačiji način, a najvažnije je da se spriječi utjecaj vlage, sunčeve svjetlosti, kukaca, plijesni i raznih štetnika. Prostorija u kojoj se drži bilje mora biti suha i čista uz redovito provjetravanja iste.

 

Kada se bere?

U rano proljeće ili koncem zime beru se pupoljci bora, breze, jablana, topole. Imela se sakuplja čim biljka procvjeta. Precvjetalo, oplođeno i klonulo cvijeće nema miris, boju i ljekovitu vrijednost kao ono koje se tek rascvjetalo.

Lišće i cijele biljke treba sakupljati u trenutku kada se na njima pojavi prvi cvijet. Međutim, i ovdje ima izuzetaka (npr. list matičnjaka sakuplja se prije cvjetanja –tada je najmirisniji i najkrupniji, od pelina se dobivaju dvije droge: za likere i rakiju beru se biljke visoke od 15-20cm, a za pripremu čajeva koriste se vrhovi grančica u cvatu, kada biljka dostigne visinu oko 100cm),

Plodovi i sjeme sakupljaju se tek kada su potpuno zreli. Međutim, i ovdje ima izuzetaka (npr. Šipak ne treba brati nedozrio, dok je još tvrd, jer ima manje vitamina C i teško se suši, a samim tim se i lakše kvari)

Koru treba guliti u rano proljeće jer je tada bogata sokom i lako se skida, a rjeđe u jesen kada opadne lišće. Ljušti se samo zdrava, mlada, glatka kora koja nije hrapava i ispucana.

Korijenje i druge podzemne dijelove treba vaditi u jesen, rjeđe u proljeće. I ovdje ima izuzetaka (npr. Korijenje zeljastih jednogodišnjih biljaka vadi se u periodu cvjetanja), Kada su u pitanju višegodišnje biljke, sakuplja se samo krupno, potpuno razvijeno korijenje. Uvijek treba odstraniti suhe i trule dijelove, očistiti ga od zemlje i drugih nečistoća, dobro oprati hladnom vodom i što prije osušiti u tankom sloju. Za to se može koristiti i rerna zagrijana na 70º C.

 

 

 

DIVLJA  JAGODA

( Fragaria vesca)

 

Kod nas prve zrele divlje jagode (Fragaria vesca) najčešće se javljaju oko Petrova (koncem lipnja). Sjećam se lipnja 2005.godine kada je 08.lipnja osvanulo 30-tak centimetara snijega, ali sam opet prve jagode ubrao oko Petrova (29.lipnja). Čudna je ta priroda. Bez obzira koliko mislimo da je poznajemo ona nas uvijek iznenadi ugodno. «Kasni» a uvijek stigne.

Divlje jagode na kupreškoj visoravni mogu se pronaći u prirodi i u rujnu mjesecu tako da je pred nama jedan dug period kada se možemo besplatno počastiti divljim jagodama koje su samo jedan od bisera iz rudnika zvanog priroda.

Ako niste spremni samo malo prošetati prirodom koja nas okružuje sigurno je da samo tada nećete pronaći divlju jagodu. Ona je vrsta koja nije zahtjevna na stanišne uvjete tako da je možete pronaći na rubovima zapuštenih šumskih cesta, na šumskim čistinama, na mjestima gdje su izvođeni šumsko-uzgojni radovi (prorede u šumi), na nadmorskom visini do 1700m iznad mora. Ukoliko Vam je daleko i naporno otići prema Demirovcu ili Stožeru, divlje jagode Vas čekaju i u Đerđelezu, starom cestom iznad Vilinih kuća, u blizini nogometnog stadiona, ….. jednostavno svugdje gdje Vas noge u prirodi nose, a osobito tamo gdje ima i maline (Rubus ideaus) jer se nadopunjavaju, prate, jedna drugoj ne smetaju.

 

Divlja jagoda bogata je vitaminima, mineralima i antioksidantima, pa je iz toga razloga treba konzumirati što češće, a najbolje u svježem stanju. Divlja jagoda osigurava organizmu vitamine A, B, i C, zatim kalij, kalcij i magnezij.

Sočne crvene bobice obiluju vitaminom C (koji eliminira štetno djelovanje slobodnih radikala, jača imunitet i čisti krvne sudove od nataloženih masnoća – preventiva kardiovaskularnim oboljenjima). Divlja jagoda sadrži i visok postotak kalija i magnezija koji reguliraju krvni tlak, poboljšavaju prokrvljenost srca, preveniraju anginu pektoris i infarkt miokarda.

Divlja jagoda (zahvaljujući visokom sadržaju vitamina i oksidansa) sprečava nastanak malignih oboljenja.

Divlja jagoda podstiče detoksikaciju i onemogućava genetska oštećenja stanica, povećava plodnost kod muškaraca –čiste sjemenu tečnost od otrova, poboljšavaju kvalitetu, broj i pokretljivost spermatozoida.

Divlja jagoda se preporuča anemičnim osobama jer povećava broj i kvalitetu crvenih krvnih zrnca.

Pored toga što je lijepa (ima li u prirodi što ružno?), divlja jagoda se koristi i u narodnoj medicini, u liječenju i kao preventiva raznih oboljenja kod čovjeka.

 

 

Ako niste znali, divlja jagoda se u narodnoj medicini (fitoterapiji) koristi jer:

 

  • olakšava probleme u slučaju gihta, bolesti bubrega, hemoroida,
  • olakšava probleme kožnih oboljenja i čira na želucu
  • ublažava malaksalost i živčanu napetost
  • ublažavaju simptome artritisa
  • jačaju kosti
  • djeluju antibakterijski  ……

 

 

Divlje jagode su u našem okruženju sigurno divlje, čiste, nezagađene, a imaju pitomo i pozitivno djelovanje kao preventiva na naše zdravlje. Od divljih jagoda možete praviti sokove, salate , a prije zime uberite koji list koji ćete osušiti i od istog spremiti čaj u hladnim zimskim danima kojih na kupreškoj visoravni imamo na pretek.

 

 

Kategorije vijesti
Toplije zime u Kupresu su:

U lovištu Šumarije ovog proljeća
se organizira lov i foto-lov na
medvjeda, vuka i velikog
tetrijeba. Za više informacija
kliknuti na sliku iznad.

Radovi i članci

FSC certifikacija šuma
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:30948