Pomlađivanje prebornom sječom

Prirodno pomlađivanje prebornom sječom podrazumijeva sječu pod zastorom krošanja koja se obavlja u prebornim sastojinama. Preborno gospodarenje je moguće u prvom redu zbog ekoloških zahtjeva i bioloških osobina glavne ili primješane vrste drveća u nas, a to je obična jela (Abies alba). Naime, obična jela je skiofilna vrsta drveća (vrsta koja dobro podnosi sjenu) tako da se može normalno razvijati pod zastorom krošanja, a kad se sklop otvori, jela postupno zauzima mjesto u srednjem, odnosno gornjem sloju sastojine. Kako u nas jela ne tvori čiste sastojine, nego su joj primješane najčešće smreka ili smrča te bukva (hemiskiofiti, vrste polusjene), ili je jela primješana, ovaj način gospodarenja je također opravdan.

Dakle, preborna sječa znači istovremeno pomlađivanje i njegu sastojina, a cilj svake preborne sječe je nejednoličnim prekidanjem sklopa uklanjanjem određenih stabala, pored pomlađivanja i njege, trajno održavati prebornu strukturu sastojine.

Bitno je znati da preborno gospodarenje šumama nije nastalo iz velike potrebe za drvetom nego iz straha da će šume nestati.

Preborna šuma

Preborna šuma je visoka šuma (šuma uzrasla iz sjemena) u kojoj se na relativno maloj površini nalaze stabla svih dimenzija, pomiješana pojedinačno (stablimično) ili u manjim grupama (grupimično). Preborna šuma je sastavljena od prebornih sastojina. Ima trajno nejednoličan izgled i preborni oblik sklopa, a stabla različitih dimenzija rastu jedno pored drugoga i jedno iznad drugoga te je tlo višestruko tastrto krošnjama.

U prebornoj sastojini najviše ima tankih stabala, manje srednje debelih, a najmanje debelih stabala. Dakle, broj stabala opada s porastom prsnog promjera.

Volumen je jedan od bitnijih pokazatelja pravilne preborne strukture sastojine ali samo ako je prikazan po debljinskim razredima. Veliki volumen ograničava razvoj preborne strukture te onemogućuje pomlađivanje, dok mali volumen ne zadovoljava potrebe iskorištavanja jer se najveći dio prirasta nakuplja na najdebljim stablima, a istovremeno se degradira i tlo.

Preborno gospodarenje

Kada bi pisali definiciju prebornoga gospodarenja, onda bi jednostavno rekli da je to trajno održavanje normalne drvne zalihe raspoređene u prebornu strukturu.  Tako šumsko uzgojnim postupcima nastojimo formirati prebornu sastojinu optimalne strukture.

Funkcije doznake su:

  • stalno pomlađivanje
  • održanje preborne strukture sastojine
  • njega sastojine
  • sanitarno-higijenska funkcija
  • iskorištavanje

DOZNAKA U ŠUMARIJI KUPRES

Kako znamo, u praksi je često teško primjeniti sve one "školske zadaće" odnosno, idealne sisteme koji služe kao smjernice u gospodarenju.  Doznačivanje stabala u Šumariji Kupres se provodi svake godine u skladu sa strukom i planovima. Stabilnost i održivost naših šuma govore o stručnosti i godinama iskustva naših doznačara koji svake godine nastoje ispuniti sve navedene funkcije doznake.

Kako je u ratu i neposredno poslije rata u nekim odjelima posječena velika drvna masa, dok je u nekim odjelima zatečena nagomilana drvna masa, a znamo da je u ratnom i poslijeratnom periodu potreba za drvetom vrlo velika, pravilnim gospodarenjem, odnosno, pravilnom prebornom sječom se uspjelo donekle uravnotežiti stanje u sastojinama, dok se svake godine nastojimo približiti navedenom idealnom stanju.

Kako doznaka izgleda?

Kada rano ujutro rosa ukrasi šumu, čuje se cvrkut ptica i odjek čekića što ga doznačar tuče... A prije posla ide doručak, narezak i slanina u sekundi puče...  Smijeh i dobro raspoloženje idu u prilog još jednoj kvalitetno obavljenoj doznaci.

Tako vođa doznake odabire stabla, a pomoćnici mjere prsne promjere i obilježavaju stablo. Stabla se upisuju u knjigu doznake i to prsni promjer te uzgojna i tehnička klasa stabla koju procjenjuje doznačar. Stabla se odabiru na osnovu stručnosti i iskustva doznačara imajući u vidu sve funkcije doznake, a ponajprije funkciju pomlađivanja. Za doznačara je bitniji podmladak koji se nalazi ispod stabala nego sama stabla koja doznačuje. Potrebno je na pravilan način odabirati zdrava, zrela i prezrela stabla te bolesna, insektima i gljivama napadnuta stabla. Stablo se obilježava na panju (počeci korijenja) i na deblu. Čekić doznake ima svoj broj i boju.

Kako je odsjek osnovna jedinica gospodarenja, tako se doznaka radi za svaki odsjek posebno. Doznaka se obično vrši godinu dana prije sječe.

Tko kontrolira doznaku?

Da bi doznaka bila što objektivnija i bliža struci, po završetku doznake nekog odjela koji je predviđen za sječu, dolazi kantonalni inspektor da potvrdi odnosno poništi doznaku. Bez odobrenja kantonalnog inspektora nije dopušteno vršiti sječu.

Kategorije vijesti
Toplije zime u Kupresu su:

U lovištu Šumarije ovog proljeća
se organizira lov i foto-lov na
medvjeda, vuka i velikog
tetrijeba. Za više informacija
kliknuti na sliku iznad.

Radovi i članci

FSC certifikacija šuma
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:30948