Zaštita šuma

Šume su stanište brojnim predstavnicima biljnog i životinjskog svijeta i jedan od glavnih izvora kisika na Zemlji. Stabilnost šumskih ekoloških sustava ugrožena je požarima, jer vatrena stihija može u vrlo kratkom vremenu progutati cijela šumska područja.

Nažalost, u posljednje vrijeme smo svjedoci sve učestalijih požara na području Šumarije Kupres koji su uglavnom izazvani nemarom čovjeka.
Najugroženije su šumske kulture kao i čiste šume četinjača, pogotovo one u blizini naselja, prometnica, na mjestima gdje se vrši eksploatacija šuma te na rubovima šuma.

Za svaku godinu u Šumariji Kupres se izrađuje plan zaštite šuma od požara koji sadržava sve relevantne podatke, od procjene ugroženosti od požara, određivanja preventivnih i represivnih mjera zaštite, definiranja vrsta požara i najugroženijih mjesta do organiziranja promatračko - dojavnih grupa koji u sezoni požara svakodnevno motre s osmatračnica na moguću opasnost.


Preventivne mjere zaštite dijelimo na: obrazovno-odgojne, propagandne i preventivno uzgojne.

Obrazovno-odgojne mjere zaštite uključuju educiranje pučanstva i turista te školske djece o opasnostima šumskih požara putem kratkih instrukcija o požarima, edukativnih brošura, članaka, filmova te informacijama putem javnih medija.

Propagandne mjere zaštite podrazumijevaju znakove upozorenja, zabrane, protupožarne simbole i sl. koji su obično postavljeni uz rubove najugroženijih šuma, prometnice, izletišta i druga odgovarajuća mjesta. 

Preventivno-uzgojne mjere su: njega sastojina, pravovremena prorjeda sastojina, kresanje i uklanjanje suhih grana, izrada i održavanje protupožarnih putova i prosjeka, čišćenje i održavanje rubnih pojaseva uz javne i šumske ceste i ostali radovi definirani planom zaštite šuma od požara Šumarije Kupres.

Represivne mjere zaštite sastoji se u sprječavanju požara raznim tehnikama kao što su gašenje brentačama i metlanicama, paljenje kontra požara, prokopavanje kanala s ciljem sprječavanja širenja podzemnih požara i sl.

Požare na području ŠGP "Kupreško" gase uglavnom djelatnici Šumarije Kupres. Sredstva za gašenje požara su najčešće brentače i metlanice.

 

Zaštita šuma od štetnih insekata

Kada govorimo o štetnim insektima na području ŠGP "Kupreško", najčešće mislimo na potkornjake. Valja izdvojiti dvije najopasnije vrste potkornjaka u nas, a to su osmozubi smrekin potkornjak ili smrekin pisar (Ips typographus) i šestozubi smrekin potkornjak (Pityogenes chalchographus) koji prave značajne štete u našim šumama. Inače, radi jednostavnosti, osmozubog smrekinog potkornjaka zovemo još i veliki, a šestozubog mali smrekin potkornjak.

Osmozubi smrekin potkornjak ili smrekin pisar (Ips typographus) je 4,2 do 5,5 mm dug, tamnosmeđe boje i valjkastog izgleda (slika). Proljetno rojenje ove poligamne vrste počinje od ruge polovice travnja do početka lipnja, ovisno o nadmorskoj visini. Potkornjaci dolijeću na oborena, oslabljena i izvaljena smrekova stabla, a u vrijeme prenamnoženja napadaju i zdrava stabla. Grizotine su pod korom, od jedne bračne komore se odvaja od 1 do 3 materinske komore (duljine 6 do 12 cm), a od komora se odvajaju larvalni hodnici na čijem se kraju nalaze kukuljice. Ovi potkornjaci spolno sazrijevaju 2 do 3 tjedna nakon izlijeganja. Šestozubi smrekin potkornjak (Pityogenes chalcographus) je dvostruko manji od osmozubog smrekinog potkornjaka, kao i njihovi hodnici. 

Preventivne mjere zaštite  pravovremeno uklanjanje svih potkornjakovih stabala (stablo napadnuto potkornjacima), sva stabla (izvale, prijelomi) koja su predisponirana za napad potkornjaka izvesti iz šume najkasnije do konca lipnja, izrađene sortimente na vrijeme izvesti iz šume, oni koji ostaju se koraju.

Kontrola - svodi se na postavljanje feromonskih klopki. Na području ŠGP "Kupreško" su postavljene dvije vrste klopki, Theyson i Ecotrap. Klopke se postavljaju na najugroženija mjesta te se redovno evidentira broj klopke, datum postavljanja feromonskih pripravaka i njihova zamjena, datum kontrole i broj ulovljenih potkornjaka. Pored sastojina kojima redovito gospodarimo, klopke se postavljaju i uz rub miniranih površina te na taj način suzbijamo širenje zaraze iz dijelova šume kojima zasad nije moguće gospodariti.

Prema podacima iz 2004. godine, u visokim šumama je utvrđeno 2,28 % zaraženih stabala četinjača, poglavito smreke.

Pored potkornjaka, u zasadima bijeloga bora u znatno manjem broju susrećemo borovog savijača (Melampsora pinitorqua). Problem se rješava uklanjanjem obližnjih stabala trepetljike koja su ovom štetniku nužna za razvojni ciklus.

 

Zaštita šuma od biljnih bolesti

Uzročnici biljnih bolesti kod nas su najčešće gljive i biljke polunametnici. Uobičajena je pojava vještičine metle i raka jele (Melampsorella caryophyllacearum) na pojedinim stablima, zatim bukova guba (Fomes fomentarius)- uzročnica bijele truleži i sumporača (Polyporus sulphureus) koje su utvrđene na 0,90 % jedinki bukve. Ove gljive ne pričinjavaju same znatnije štete već u kombinaciji s ostalim biotskim i abiotskim štetnim čimbenicima.

Zaštita se svodi na preventivu tj. pravilna sječa (ne prekidati sklop u većoj mjeri). Pravilnim gospodarenjem, šumskim redom i čuvanjem stabala od mehaničkih udara traktora nastoji se poboljšati biološka stabilnost i zdravsveno stanje naših šuma.

Bijela imela (Viscum album) je biljka polunametnik koja u kombinaciji s ostalim štetnim čimbenicima može prouzročiti sušenje stabala i sastojina. Štetna je na način da od domaćina (jela) uzima vodu i mineralne tvari te dio svjetla koji je potreban za normalno odvijanje procesa fotosinteze. Tako stabla jele bivaju fiziološki oslabljena i predisponirana za napad sekundarnih štetnika i bolesti. Ako tomu pridodamo mehaničko oštećenje stabla onda je rezultat stablo kao izvor zaraze sekundarnih štetnika i bolesti, a i same imele.

Zaštita šuma od imele je također preventivnog karaktera. Pored higijene šuma, težimo optimalnoj prebornoj strukturi sastojina s ciljem povećanja biološke raznolikosti i stabilnosti šuma.

 

Zaštita šuma od abiotskih, antropogenih i ostalih štetnih čimbenika

Najutjecajniji abiotski čimbenici na stabilnost šuma ovog područja su snijeg, vjetar i ekstremne temperature. Kako je ŠGP "Kupreško" izrazito planinsko područje s relativno plitkim vapneno- dolomitnim zemljištima tako dolaze do izražaja negativni utjecaji svih navedenih čimbenika.

Mjere zaštite su preventivnog karaktera, a sastoje se u strogom pridržavanju propisanih sistema gospodarenja (preborni i skupinasto- preborni). Plan zaštite šuma od negativnih abiotskih čimbenika podrazumijeva održanje preborne strukture i uzgajanje mješovitih raznodobnih šuma stablimične smjese i jednolične strukture.

Sigurno je da su antropogeni negativni utjecaji najveći među svim spomenutim. Uzurpacije šumskog zemljišta, bespravna sječa stabala, otuđivanje gotovih šumskih proizvoda, požari koje uzrokuje čovjek, štete od stoke, štete od djelatnosti u šumarstvu i bacanje smeća i opasnog otpada u šumu nepobitno govore velikom štetnom utjecaju čovjeka.

Nažalost, svjedoci smo prisutstva bespravne sječe u našim šumama, a jedini efikasan način suzbijanja takvog oblika sječe je dobro organizirana i opremljena čuvarsko- lugarska služba, razvijena suradnja s policijom i ekspeditivno sudstvo u čemu i napredujemo.

Kategorije vijesti
Toplije zime u Kupresu su:

U lovištu Šumarije ovog proljeća
se organizira lov i foto-lov na
medvjeda, vuka i velikog
tetrijeba. Za više informacija
kliknuti na sliku iznad.

Radovi i članci

FSC certifikacija šuma
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:30948