Pošumljavanje

Općenito

Pošumljavanjem smatramo umjetno podizanje šuma sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena na površinama koje su duži niz godina bez šume.Pošumljavanje sjetvom sjemena sve se manje provodi zbog izrazitih prednosti pošumljavanja sadnjom biljaka kod kojeg razlikujemo dva osnovna načina sadnje a to su: sadnja biljaka s golim korijenom te sadnja biljaka s busenom - obloženim korijenom (kontejnerske sadnice).

Pošumljavanje površina koje su pod šumom ili površina čije tlo nije izgubilo svojstva šumskog tla nazivamo umjetnim pomlađivanjem šuma. Radovima na pošumljavanju osnivamo šume koje već prema načinu podizanja i gospodarenja nazivamo šumskim kulturama, intenzivnim kulturama i šumskim plantažama.

Svaki rad na pošumljavanju je vrlo zahtjevan te iziskuje značajna financijska sredstva i mnogo zaposlenih ljudi. Šumske kulture, intenzivne kulture i šumske plantaže podignute pošumljavanjem vrijedni su objekti koji će dugi niz godina ispunjavati zadatke koje smo pred njih postavili (proizvodnja drvne mase, zaštita okoliša i dr.). Zbog toga se svi radovi prije pošumljavanja i pri samom pošumljavanju moraju besprijekorno kvalitetno izvesti.

Nakon sadnje biljaka i osnivanja šumskih kultura i plantaža samo je djelomično obavljen rad na podizanju šuma. Da bi novo podignuta šuma ispunila sve svoje funkcije, ne smijemo je nakon osnivanja prepustiti samoj sebi, odnosno samo prirodnim uvjetima, nego je moramo tijekom cijelog njenog života njegovati. Njega šumskih kultura i plantaža obuhvaća sve radove koje valja provoditi u šumama nakon njihova osnivanja do konačne sječe.

 

Pošumljavanje u Šumariji Kupres

Sa intenzivnijim pošumljavanjem  na šumsko gospodarskom području " Kupreško" počelo se još 1975. godine. Do tada je također vršeno pošumljavanje ali s manjim intenzitetom.  Od 1975. pa nadalje, sredstva za reprodukciju šuma  (jednostavnu i proširenu) određuju se postotkom od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom šumskih drvnih proizvoda.

Tako je u periodu 1970. - 1986. pošumljavanje doživjelo svoj vrhunac a ukupno je pošumljeno 2442 ha. Možemo pritom spomenuti i omladinsku radnu akciju " Šipad - Kupres" iz 1982. godine kada je pošumljeno 420 ha. Zbog prirodnih karakteristika ŠGP " Kupreško" pošumljavanje se obavlja uglavnom autohtonim vrstama četinjača kao što su: smreka (Picea abies), bijeli bor (Pinus sylvestris), crni bor (Pinus nigra) a u posljednje vrijeme i listačama( gorski javor, divlja trešnja, obični jasen).

Nakon Domovinskog rata bilo je potrebno obnoviti razrušenu infrastrukturu i početi normalno poslovanje. Usprkos svim poteškoćama i dalje se nastavilo sa pošumljavanjem te je u periodu od 1999. - 2009. godine u Šumariji Kupres pošumljeno 655 ha  a pritom su izdvojena značajna materijalna sredstva (preko 1 000 000 KM). Iz svega navedenog vidi se koliko je Šumarija Kupres ulagala  i dalje ulaže u podizanje i obnovu šuma, te se na ovaj način doslovno ruši stereotip o šumarima kao onima koji samo sijeku šumu i ostvaruju profit. 

Također je nemjerljiv doprinos u zapošljavanju lokalnog stanovništva prilikom izvođenja radova na pošumljavanju. Tako je svake godine u radove na pošumljavanju uključeno preko 100 nezaposlenih osoba sa područja općine Kupres. I na kraju, možemo zaključiti da podizanjem novih šuma stvaramo sebi i svojoj djeci ugodniji prostor za život a plodove svoga rada ubiremo kroz ispunjavanje svih funkcija šume (gospodarska, socijalna, zaštitna).

Izgradnja protupožarnog puta oko novopodignute šumske kulture

Kategorije vijesti
Toplije zime u Kupresu su:

U lovištu Šumarije ovog proljeća
se organizira lov i foto-lov na
medvjeda, vuka i velikog
tetrijeba. Za više informacija
kliknuti na sliku iznad.

Radovi i članci

FSC certifikacija šuma
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:30948