Šumarija Tomislavgrad
Pretraga
Uzgoj i zaštita
Čovjek i šuma
Zanimljivosti
Naše čeke

KARTE
Statistika
Posjeta danas:0
Online korisnika:0
Ukupno posjeta:16211
O nama

Položaj

  Šumarija Tomislavgrad je smještena na prostoru od 16º  54' 55“do 17º 32' 10“ istočne geografske dužine i 43º  32' 20“ do 43º 53' 10“ sjeverne geografske širine. Granice šumarije ujedno su administrativne granice općine Tomislavgrad. Sa zapadne strane ova šumarija graniči sa šumarijom Livno, sa jugozapadne strane sa RH, sa južne sa šumarijom Posušje, sa istočne i sjeveroistočne sa šumarijom Rama i sa sjeverne sa šumarijom Kupres. Odlika čitavog prostora je izrazita visinska razvedenost. Najniži prostor  počinje Viničkim poljem najnižom nadmorskom visinom  606m, dok je najviša točka planinski vrh Mali Vis sa 2014m nadmorske visine u masivu Vran planine.

 

Površina i gospodarske karakteristike

Ukupna površina kojom gospodari Šumarija Tomislavgrad iznosi 55830,75ha. Najzastupljenija ketegorija su šibljaci i goleti unutar pojasa šuma sa površinom od 31925,27ha. Visoke šume sa prirodnom obnovom zauzimaju 4235,22ha, šumski zasadi 1561,31ha te izdanačke šume(panjače) 10258,67ha. Bitnu stavku čine neproduktivne površine sa 7190,32ha. Uzurpacije zauzimaju 82,67ha te šume i šumska tla zaštitne i posebne namjene 577,29ha. Glavne gospodarske vrste drveća su jela, bukva, crni i obični bor, dok su ekološki jako važni hrast medunac i cer. Ukupna drvna zaliha iznosi 1601922,38 m³, a godišnji volumni prirast 53254,237 m³. Prosječni godišnji etat(neto) iznosi 23087 m³. U ŠTG trenutno ima 38 stalno uposlenih djelatnika.

 

Geografske karakteristike

Prema podacima Ekološko- vegetacijske rejonizacije područje Šumarije Tomislavgrad  situirano je pretežito u Mediteransko Dinarskoj oblasti i najmanjim sjevernim dijelom u oblasti unutarnjih Dinarida . Orografija terena pod šumskom vegetacijom i ostalim površinama koje se klasificiraju kao šumska tla u državnom vlasništvu je raznolika sa mnogo izraženih geomorfoloških oblika od ravnih i blago nagnutih terena oko Duvanjskog polja do područja sa visoko planinskim značajkama. Vran planina  prema orografskim značajkama predstavlja izrazito planinsko područje sa zastupljenim subalpinskim pojasem.

 

Hidrografske karakteristike

Područje ove šumarije je u zoni krša sa kraškim poljima čiju geološku podlogu čine vapnenci i dolomiti koji ne zadržavaju površinske vode , te je ovo područje jako oskudno površinskim vodotocima . Najveći površinski tok je ponornica Šujica u koju se ulijeva Drina sa pritokom Miljackom. Ispod planine Tušnice izvire Ostrožac, riječica koja u ljetnom periodu većim dijelom presuši. Pored Buškog jezera treba spomenuti i glacijalno jezero Blidinje, smješteno između Vrana i Čvrsnice.

 

Klimatske prilike

Na temelju podataka sa meteorološke postaje Tomislavgrad koja se nalazi na 903m.n.v. izračunate su prosječne vrijednosti za vegetacijski period i za cijelu godinu. Srednja temperatura zraka za period od IV-IX mjeseca je 14,8 ºC, dok je prosječna godišnja 9,2ºC. Srednja relativna vlaga na godišnjoj razini iznosi 74%, a srednja godišnja količina oborina 1182mm.  Dominantni vjetrovi na ovom području su sjeverni i južni vjetar sa učestalošću od 45% u zimskom periodu i 20% u ljetnom periodu što povećava evapo –transpiraciju.

 

Geo-pedološke karakteristike

Najčešće geološke formacije koje su prisutne na prostoru šumarije Tomislavgrad su Oolitični i pseudoolitični vapnenci,  Uslojeni dolomiti i vapnenci, Vapnenci i dolomiti sa klipeinama, Uslojeni vapnenci, Morene te Gline, lapori i laporoviti vapnenac. Dominantni tipovi tala na ovom prostoru su kamenjar, sirozrem, koluvijalno tlo, rendzina, kalkomelanosol, kalkokambisol te luvisol.

 

Vegetacija

Površinski, najdominantnije šume na prostoru Šumarije Tomislavgrad su panjače submediteranskih hrastovai panjače bukve dok su gospodarski najznačajnije mješovite šume bukve i jele. Smreka se javlja u manjoj mjeri i mjestimično. Pored šumskih zasada crnog i običnog bora značajne su  prirodne čiste i mješovite šume običnog i crnog bora te njihove sukcesije u šume bukve i jele. Na prostoru Vran planine se javljaju predplaninske šume bukve te šume bora krivulja.

Organizacija

Šumarija Tomislavgrad je podijeljena na tri revira: Vran, Kologaj i Šuica. Revir Vran čine dvije gospodarske jedinice, Vran planina i Lib – Gvozd. Revir Kologaj čine tri g.j., Grabovica – Midena, Zavelim – Kamešnica i Tušnica – Kologaj. Revir Šuica čine dvije g.j., Ljubuša i Šuica. Gospodarske jedinice su podijeljene na odjele i odsjeke.

Miniranost

Ukupna površina pod minama na području kojim gospodari Šumarija Tomislavgrad iznosi 1749,18 ha. Većina ovih površina obuhvaća izdanačke bukove šume i mješovite šume bukve i jele u g.j. Šuica te predstavlja najznačajniji ograničavajući faktor u razvoju šumarstva ove šumarije.

 

Gospodarenje šumama

Propisani planovi gospodarenja detaljno su razrađeni na razini sljedećih prostornih, uređajnih i klasifikacijskih jedinica kako slijedi:

-          Plan sječa (etat) za područje šumarije prema količini i dinamici, po gospodarskim klasama i kategorijama šuma, za gospodarske jedinice i područje općine koje koincidira sa područjem šumarije, po kategorijama šuma i strukturu šumskih drvnih sortimenata za iste klasifikacijske jedinice;

-          Plan šumsko uzgojnih radova po gospodarskim klasama i ukupno za P.Š. kao cjelinu

-          Plan zaštite šuma za PŠ,

-          Plan tehnološkog procesa proizvodnje glavnih šumskih proizvoda i korištenja sekundarnih šumskih proizvoda za PŠ,

-          Plan investicijskih ulaganja u izgradnju šumskih prometnica i drugih objekata za PŠ i G.J.

-          Ekonomsko financijsku analizu gospodarenja šumama za PŠ.

 

Opći ciljevi za sve državne šume na području  FBiH  dugoročnog su karaktera i proističu iz ozakonjenih naučnouspostavljenih principa potrajnosti gospodarenja, koji uključuju potrebe društva za proizvodima iz i od šume i njezinih komponenti od kojih su produkcijskog, ekonomskog i socijalnog karaktera najvažniji:

  1. Formiranje takvog sastava šuma koje će kontinuirano davati ujednačene naturalne prinose po količini i kvalitetu.
  2. Ostvarivanje trajno što većeg prinosa šuma koji će zadovoljavati potrebe društva, odnosno tržišta, kako glede vrste drva, tako u glede asortimana glavnih šumskih proizvoda  uz prethodno ispunjavanje principa navedenih pod c. i d.
  3. Očuvanje, jačanje i potajno korištenje (uporaba) komponenata biološke raznolikosti biodiverziteta) šume, po načinu i intenzitetu , koji ne vode njzinom dugoročnom smanjenju , a čime se održava njezin potencijal  za ispunjenje potreba sadašnjih i budućih generacija.
  4. Rehabilitacija i obnavljanje degradiranih šumskih ekosustava i poticaj revitalizacije ugroženih vrsta kroz razvoj i implementaciju  planova gospodarenja.
  5. Osiguranje uvjeta za veću produktivnost rada u oblasti uzgajanja , iskorištavanja i zaštite šuma primjenom adekvatnih sustava gospodarenja.
  6. Ostvarivanje što boljih ekonomskih efekata  i u budućnosti primjenom suvremenih metoda i sredstava rada  sukladno prethodno navedenim ciljevima.
Vremenska prognoza

 

Priroda u Tomislavgradu

Prijava korisnika
Korisnik:
Lozinka: