osmijehnaslovna.png


Ako je 19.stoljeće pripadalo željezu i čeliku a 20. stoljeće pripadalo betonu, da li je drvo građevinski materijal našeg vremena. Pitanje je to koje postavlja arhihekt Alison Brooks. Njegov najnoviji rad “Osmijeh” je izložen na Chelsea koledžu za umjetnost i dizajn u sklopu London Design festivala.


Izgrađen od tulipwood drveta,  „Osmijeh“ je 34 metra dugačka i 3.5 metra visoka  pravokutna tuba, zakrivljena na oba kraja u ogromni osmijeh. Posjetiteljima je  čak omogućeno i  šetatanje kroz izdubljeni interijer.

the-smile-inside.jpg

To je najkompleksnija struktura ikad napravljena od poprečno lameliranog drveta (CLT) i kao takva, jedna od uzbudljivijih instalacija na najvećem sajmu dizajna u Ujedninjenom Kraljevstvu.

„Osmijeh“  je ekspermentalna građevina, pola paviljon, pola skulptura. Dizajniran je da demonstrira strukturalni i prostorni potencijal materijala koji bi mogao transformirati način na koji arhihekti i inžinjenjeri pristupaju drvnim konstrukcijama.

Dok se čelik i beton koriste kao građevinski materijal desetljećima pa i stoljećima, korištenje drveta u tu svrhu je uvijek bilo ograničeno činjenicom da drvo ne dolazi u dovoljno velikim panelima.  No taj je problem rješen razvojem poprećno lameliranog drveta.

Poprećno lamelirano drvo (CLT) je kreativan način pravljenja velikih panela od malih drveća. „Osmijeh je primjerice sastavljen od samo 12 panela koje na mjestu drže šarafi. Najveći panel je 14 metara visok i 4.5 širok, tako da je u stanju konkurirati sa betonom.

ploca.jpg

Drvo ima idruga svojstva, koja ga čini privlačnim arhitektima i inžinjerima. Ono dopušta pred-proizvodnju, jer se u tvornici precizno izreže te se lakoćom sastavlja na terenu. Dodatno moramo spomenuti i pogodnost transporta kao i dizanja kranom. Uzmemo li u obzir sve ovo i još neiskorišteni potencijal koji poprećno laminirano drvo nesumnjivo ima, nije teško predviditi njegovu, sve veću ulogu u građevini.