36628-1920x1200.jpg


Budući da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila 10. listopada „Svjetskim danom mentalnog zdravlja“,  odlučili  smo vam ukazati na pozitivne učinke koje boravak u prirodi može imati na vaše mentalno zdravlje.


Svi znamo da su se demografski trendovi drastično promijenili u zadnjih dvjesto godina. Početkom 19. stoljeća broj ljudi koji je živio gradu je iznosio samo 3%. Većina ljudi je tada obrađivala zemlju i brinula se za stoku. Sto godina poslije taj procenat je skočio na 14% zahvaljujući industrijalizaciji. 2014. godine taj se broj popeo na 83%. Danas, većina nas hoda po asfaltu i sjedi za računalom po osam sati dnevno. Novi tempo života sa sobom je doveo i nove probleme, tako da danas sve više ljudi pati od tjeskobe, depresije i ostalih bihevioralni poremećaja.


Jedan od najvećih proizvođaća smartphonea i potrošačke elektronike,Samsung Electronics je prošle godine proveo anketu među svojim zaposlenicima gdje je njih 70% izjavilo da ih rutinski poslovi za računalom čine depresivnim. Ono što ih drži na takvom poslu su dobre plaće i beneficije. Jer, kad bi ste dobili povišicu na poslu, osjetili bi ste blagotvorni učinak na mentalno i fizičko zdravlje. Interesantno, čovjek može osjetiti iste blagodati i samim boravkom u prirodi.


Prema istraživanjima provedenim u Japanu 1982. godine, šetnja u prirodiod 15 minuta može spustiti razinu kortizola (hormona za stress) za 15%, krvni pritisak za 2% i otkucaje srca za 4%.  Studija iz 2015. godine sugestira da slične zdravstvene benefite možete imati čak i ako živite u sudsjedstvu koje je okruženo drvećem.


Za vrijeme boravka u prirodi,ljudi  prestanu brinuti o svakodnevnim problemima i fokusiraju se na trenutno. To stanje uma se uspješno koristi kao način smanjenja stresa i tjeskobe. Na primjer, Oružane snage SAD-a koriste ovu metodu za integraciju njihovih veterana u društvo. Veterani sudjeluju u raznim aktivnostima u prirodi, kao što je rafting, planinarenje itd. Suočenim sa raznim izazovima, prisiljeni su se koncetrirati na trenutnu situaciju. Postepeno, veterani steknu sposobnost preusmjeravanja misli sa negativnih memorija na sadašnjost.

 

Istraživanje u Stanfordu 2015. godine je pokušalo objasniti taj učinak koji priroda ima na nas. Tako su grupu od 38 volontera poslali na 90. minutnu šetnju kroz ulice prometnog grada ili kroz park. Prije i poslije svake šetnje su im skenirali mozak, fokusirajući se pritom na prefrontalni korteks. Aktivnost u prefrontalnom korteksu je usko povezana sa depresijom i gubitkom kratkotrajne memorije. Volonteri koji su šetali ulicama grada nisu iskusili nikakve promjene aktivnosti u mozgu, dok su oni koji su šetali parkom zabilježili značajan pad aktivnosti u prefrontalnom korteksu. Slično istraživanje iz 1995. godine ne samo da podupire ove nalaze, već pokazuje da iste efekte, u manjem intenzitetu možemo iskusiti i samo gledajući slike prirode, tipa zalaska sunca i slično.

 

Iako ima pregršt studija koje ukazuju na pozitivne efekte koje šuma ima na mentalno zdravlje, najbolji način da se i sami uvjerite u to, jeste da obujete nešto udobno i uputite se prema obližnjim zelenim površinama.