Tehnološke inovacije su veliki pokretač promjene u svim aspektima života pa tako i u šumarstvu.  Bilo da se radi o gospodarenju šuma ili drvnoj industriji tehnološki napredak nosi promjene, bilo pozitivne ili negativne. Budući da postoji mnoštvo implikacija, koje razvoj tehnologije ima na šumarstvo, fokusirat ćemo se  samo na 3 primjera gdje su informacijska tehnologija i bio-tehnologija utjecale na šumarstvo. 


1.  Papir(celuloza). Jedna od očiglednih implikacija informacijske tehnologije na drvnu industriju je smanjena potražnja za papirom.  Računala nude alternativu komunikaciji preko papira. Na primjer, novine i magazini se sve češće konzumiraju putem interneta a pisanu korespondenciju je zamjenio e-mail. Da bi dočarali magnitudu ove promjene pretpostavimo sljedeće. Da se trend potrošnje papira od 1990-1999 nastavio do 2020. godine, potrošnja papira bi dosegla 137 milijuna tona, umjesto predviđenih 83 milijuna.  Ta razlika od 54 milijuna tona podrazumijeva pad potražnje celuloznog drveta za 128 milijuna kubnih metara, prema Finskom statističkom godišnjaku šumarstva. Pad cijena, profita i samim time prostora za kvalitetnu proizvodnju celuloznog drveta je u konačnici direktna posljedica tehnološkog napretka.

paper-vs-computer.jpg

2. Preciznost u Šumarstvu. Upravljanje šumama danas je sve kompleksnije.  Uz proizvodnju drveta, novi ciljevi su uvedeni u gospodarenje šuma, kao očuvanje bio-raznolikosti, procjene deforestacije, sekvestracija ugljika, razmatranje lovišta i drugi. Početna pozicija za procjenu šumskog područja je šumska inventarizacija, koja se oslanja na precizna mjerenja.  Uzimanje strateških mjera na svim stablima većeg šumskog područija su ekonomski neisplativa. Stoga se uzimaju reprezentativni uzorci od cijele populacije jedne vrste drveta. Cilj toga je pouzdana estimacija podataka za cijelu populaciju. Ova metoda se zove sustavno uzorkovanje zemljišta. Zahvaljujući novim tehnologijama ovu metodologiju možemo kombinirati sa satelitskim snimkama, GPS i GIS podacima da bi smo dobili što preciznije podatke. Tako precizniji podatci nam omogućuju donošenje relevantnijih odluka pri gospodarenju šuma. 

mes.jpg


3. Biotehnologija.  Biotehnologija je svaka tehnologija bazirana na biologiji koja razvija ili koristi žive organizme da proizvede zdravije potomke te pospješi produktivnost i samoodrživost šuma. Metode razvijene biotehnologijom nam dopuštaju nove pristupe u uzgajanju i razmnožavanju zdravih potomaka. Tako nam klonska propagacija omogućuje učinkovito razmnožavanje velikog broja identičnih potomaka drvata. Transfer poželjnih gena se provodi da bi smo poboljšali genetiku šume. Korištenjem genetskih markera se mogu stvoriti bolje i zdravije biljke. Dobar primjer toga smo imali prilike promatrati u Idahu, gdje je bolest Blister rust prijetila populaciji Bijelog bora.  Od 1923. godine, kad se bolest identificirala u šumamaIdaha, više od 90 % populacije bijelog bora je stradalo od posljedica bolesti. Ali zahvaljujući uspješnim programima oplemenjivanja  korištenjem genetskih markera, šumari su uspijeliuzgojiti Bijeli bor otporan na Blister rust bolest, te nadomjestiti uništenu populaciju.

bio.jpg