Deveta po redu šumarska konferencija KUPRES 2024 održala se 21. i 22.03.2024. i okupila je brojne regionalne i europske stručnjaka iz područja šumarstva i prerade drva, točnije iz: Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Estonije, Poljske, Velike Britanije, Belgije, Slovenije, Srbije, Crne Gore te iz Hrvatske.

Održavanje konferencije se poklopilo sa službenim otvaranjem pregovora o pristupanju BiH u Europsku uniju, stoga je i niz europskih tema i visokih gostiju iz Bruxellesa dalo ovom stručnom događaju izrazito europsku notu. Bio je to ujedno najveći stručni skup u državi na kojem se obilježavao Međunarodni dan šuma (21.03.), a nakon prigodnih pozdravnih govora sudionika iz brojnih domaćih i međunarodnih institucija uslijedile su mnogobrojne rasprave o aktualnim domaćim temama, poput: uklanjanja mina iz šuma, nedostataka u zakonodavnom okviru i usporavanja na tržištu drvnih proizvoda. Raspravljalo se i o europskoj šumarskoj strategiji, novoj regulativi EUDR koja ima za cilj dokazivanje porijekla drvne sirovine i sprječavanje pustošenja šuma, kao i o trgovanju CO2 kvotama, što su mahom avangardne europske teme. Budući kako se na tržištu drvnih proizvoda posljednjih šest mjeseci osjeća svojevrsna stagnacija, kao i refleksija tržišnog usporavanja s glavnih europskih tržišta veliki dio rasprava se odnosio i na prognoze budućih tržišnih trendova, jer šumarstvo teško može biti uspješno, ako je drvna industrija neuspješna ili u ozbiljnim financijskim gubicima.

Trgovanje s CO2 kvotama i dugoročne perspektive šumarstva

Organizatori konferencije - Hercegbosanske šume i Hrvatski drvni klaster su u ovoj prigodi u Bosnu i Hercegovinu doveli važne autoritete u području europskog šumarstva u državnim i privatnim šumama, europskim pilanama te u ostatku drvne industrije, odnosno iz akademske zajednice i civilnog sektora. Piotor Borkowski, izvršni direktor iz Europske udruge EUSTAFOR (državne šume) i Paul Brannen, PR direktor iz asocijacije CEO BOIS (drvna industrija) su kroz pozdravne govore istaknuli dobar potencijal za daljnji razvoj šumarstva u Bosni i Hercegovini, kao i podržali nastojanja lokalnih šumarskih i drvoprerađivačkih tvrtki da se zakonski uredi sektor te da se drvni proizvodi iz BiH plasiraju na glavna svjetska tržišta u skladu s pozitivnom regulativnom EU-a. Specifična iskustva u trgovanju s CO2 kvotama prenio je Jaan Sepping iz Ecobase Project-a, koji provodi jedan od najvećih projekta pošumljavanja u Europi, a odnedavno su pokrenuli projektne aktivnosti i u BiH, upravo kroz suradnju s Hercegbosanskim šumama. 

Modernizacija šumarstva uz izložbu o povijesti sektora

Ovogodišnji skup na Kupresu je dao presjek niza aktivnosti u području modernizacije šumarstva, a nisu izostale niti teme stručne edukacije i obrazovanja kadrova, kao i teme korištenja europskih sredstava u modernizaciji sektora. Sudionici su predstavljali brojne tvrtke i sektorske aktere u području globalnih certifikacijskih kuća, različite ekološke udruge, kao i eminentne institucije za okoliš, šumske požare i elementarne nepogode, jer su šume posljednjih desetljeća sve više izložene promjenama u klimi i okolišu. Konferenciji su prisustvovali brojni dobavljači tehnologija, bankari, kao i predstavnici jedinica lokalne samouprave, dok su najbrojniji bili predstavnici sektora šumarstva i drvne industrije. Ove godine je zabilježeno značajno prisustvo predstavnika sektorskih sindikata. Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH predstavila je postav zanimljive izložbe o šumarstvu u BiH koja se održavala u predvorju hotela Adria Ski, a izložbu je svečano otvorio Jozo Ćosić, predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije.

Zajednički sastanak direktora šumarskih poduzeća u Federaciji BiH!

Konferencija na Kupresu jedna je od rijetkih na kojoj se zajednički okupljaju i direktori glavnih šumarskih poduzeća, a dan prije konferencije 20.03. održan je i formalni sastanak direktora šumarskih poduzeća iz FBiH. Uz domaćina Nikolu Perkovića, predsjednika Uprave Hercegbosanskih šuma bili su prisutni i Vahidin Lušija, predsjednik UŠIT - Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH, kao i Vildan Hajić, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore FBiH. Na konferenciji su se priključili i predstavnici šuma RS, tako da se na skupu obrađivala i iznosila šumarska problematika s cjelokupne teritorije BiH koja je u mnogim slučajevima identična ili vrlo slična u oba entiteta. 

Nedostatak zakona koči razvoj sektora

Činjenica kako su na Kupresu s istim ciljem okupljeni svi relevantni predstavnici sektora šumarstva pomogla je i kod važne rasprave o nedostatku zakona o šumama na razini FBiH. Svi se slažu kako je jedan od glavnih ograničavajućih faktora upravo nepostojanje krovnog zakona koji bi regulirao važna tehnička, razvojna i financijska pitanja šumarstva. Također, evidentno je kako nedostaje i strateški šumarski plan za cijelu zemlju, posebno oko okolišnih i klimatskih utjecaja. Svi koji sudjeluju u ovom skupu na Kupresu imaju za cilj promicati korištenje učinkovitosti resursa u šumarstvu koje treba biti otporno na klimatske promjene te trebamo poticati prelazak na ekonomiju s niskim karbonskim udjelom, rekao je prof.dr. Dragan Ćomić sa Šumarskog fakulteta u Banja Luci. 

Sektor očekuje turbulentnu godinu

Na svjetskom tržištu se iza pandemije Corona virusa događaju vrlo intenzivne promjene, stoga je glavna tema ovogodišnjega skupa bila „Globalni utjecaj na cijene i tržište“. Ilija Musić, izvršni direktor Hercegbosanskih šuma je u raspravi istaknuo kako se komercijalni trendovi na tržištu drvne sirovine još uvijek nisu odrazili na potražnju drvnih sortimenata koja je još uvijek nešto viša od njihove ponude, ali intenzivno razgovaraju i obilaze kupce kako bi shvatili potrebe i tržišne trendove. Nedavne velike štete od elementarnih nepogoda u slavonskim šumama su dovele do viška drva na tržištu, istaknula je Blanka Kobaš, predstavnica francuske Pearl Groupe koja ima tri kogeneracijska postrojenja u Hrvatskoj i koja su velik potrošač biomase, odnosno drvne sječke. Za sada ima sirovine dovoljno, ali teško je predvidjeti što će se dalje događati do kraja godine, zaključila je Kobaš.

Kakvi su učinci zabrane izvoza peleta i sirovina iz BiH i koliko je tržište palo? 

Samir Omerović, direktor poduzeća Sarajevo šume smatra kako je pristup državnih vlasti u obliku zabrana izvoza bio kontraproduktivan, jer sirovine i dalje završavaju na stranim tržištima poput Italije. Vlasnik drvne industrije iz Šuice Ivan Krstanović, ujedno i aktivni član Drvnog klastera Hercegovina potvrđuje kako postoje znakovi ozbiljnog tržišnog usporavanja, jer je on upravo prošle godine na Kupresu rekao kako će tržište do kraja 2023. pasti za oko 30%, a što se u konačnici do danas i potvrdilo. U prilog njegove teze podatke su iznijeli i predstavnici nadležnih komora koje statistički prate poslovanje drvne industrije i šumarstva - Igor Andrić iz Privredne komore Republike Srpske s podatkom o padu od -27%, dok se kod namještaja bilježi pad od 25-35%. Mirsad Hubanić, sekretar Udruženja iz Privredne/ Gospodarske komore FBiH je također potvrdio kako postoji niz tržišnih teškoća s kojima se kroz proteklih šest mjeseci susreće cijela ova industrija.

Digitalizacija šumarstva i drvne industrije nema alternativu

Unsko-sanske šume su već godinama uključene u primjenu noviteta u šumarstvu. Dapače, neka informatička i softverska rješenja firma je u proteklom desetljeću i sama razvila i uspješno implementirala, istaknuo je direktor Haris Koljić. Ivan Petrović, izvršni direktor Hercegbosanskih šuma smatra kako je digitalizacija nezaustavljiv proces koji može značajno poboljšati učinkovitost i sigurnost rada u sektoru, u čemu su se složili i mr.sc. Amina Kajtaz sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te Ermin Kerić iz udruženja UŠIT. Slovensko šumarstvo ima visoku razinu primjene novih tehnologija, uložen je veliki novac u softver i samu organizaciju, uglavnom ta se digitalna modernizacija financira iz europskih izvora, rekao je Uroš Vranešić iz slovenskog Zavoda za gozdove, jedinice Semič-Metlika.

Uklanjanje mina iz šuma – kako pronaći novac?

Među sudionicima prevladava mišljenje kako je čišćenje minskih polja u šumama često vrlo komplicirano i zahtjevno, uz slučajeve stradavanja radnika ili drugih osoba koje se zateknu u šumama. Točno je kako se smanjuje površina minski sumnjivih područja, ali u proces uklanjanja mina treba uključiti više donatora, kao i dodatna EU sredstva za daljnji rad jedine institucije BHMAK - Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini. Hrvatske šume dobro napreduju u čišćenju šuma od minsko-eksplozivnih naprava, istaknuo je Mario Stilinović iz UŠP Gospić i ta znanja će se i dalje dijeliti s kolegama iz BiH. Marijan Lozančić iz Hercegbosanskih šuma smatra kako je taj proces ujedno i jako skup, jer su za završetak potrebni milijuni eura, a Hercegbosanske šuma za sada najviše ulažu vlastita sredstva, jer su donacije vrlo skromne. Jedno od mogućih rješenje vidi se i u organiziranju međunarodnih donatorskih konferencija.

Obrazovanje, biomasa i brendiranje šuma

Samo se uz pomoć dobro educiranih i obrazovanih kadrova sektor može pripremiti za mnogobrojne promjene koje neizbježno slijede, istaknuo je u raspravi Ernest Brajković, predsjednik Drvnog klastera Hercegovina. Prof.dr.sc. Krešimir Greger s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba iznio je primjer i iskustva organizacije stručnih studija na izdvojenim lokacijama (Virovitica i Vinkovci), dok se Vitomir Tepavčević iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore osvrnuo na njihova specifična iskustva oko školovanja kadrova, budući da u Crnoj Gori nema visokoškolske ustanove za obrazovanje sektorskih zanimanja. Mladi su populacijska skupina koja je vrlo dinamična, treba ih zadržati u državi i njihovo obrazovanje je dodatna prilika za razvoj sektora, smatra prof.dr. Muhamed Bajrić sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Zanimljivu analizu instrumenata šumarske politike za mobilizaciju šumske biomase za proizvodnju energije u FBIH pripremio je i vrlo zapaženo izložio prof.dr. Mersudin Avdibegović, stručnjak Šumarskog fakulteta u Sarajevu, na što se komentarima o stanju tržišta biomase aktivno nadovezao i Velibor Stanić, izvršni direktor u Šumama Republike Srpske. S druge strane, čulo se i kako sektor slabo lobira te nema preveliki utjecaj na državne energetske politike, što smatra Emir Pajić iz BHPAL-a, jer drvo i biomasa još uvijek imaju velik i neiskorišten energetski potencijal.

U panelu s temom - Kako pomiriti interese šumarstva, lokalne zajednice i nevladinog sektora? - sudjelovao je ministar Božo Perić iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije istaknuvši kako lokalna šumarska politika vodi računa i o utjecaju na turizam i druge djelatnosti. Stavove domaćina, poduzeća HBŠ izložio je Tomislav Mioč, uz sudjelovanje predstavnika Turističke zajednice Livna. Županije/ kantoni trebaju aktivno podupirati mjere koje imaju za cilj bolju društvenu poziciju šumarstva, a upravo je oko brendiranja sektora vrlo upečatljiv istup imala Lejla Kusturica iz Ateljea za društvene promjene, koji je ujedno i osnivač Saveza za šume BiH. Stanovnici BiH imaju velik sentiment prema šumama, stoga šume, zajedno sa vodama treba staviti u središte mnogih državnih politika, smatra Kusturica koja je najavila niz aktivnosti s ciljem boljeg pozicioniranja šumarstva u BiH društvu.

Studijska posjeta šumama

Konferencija je drugi dan (22.03.) završila studijskom posjetom lokalitetima šuma na Kupreškim vratima, gdje su se sudionici upoznali s rezultatima projekta konverzije izdanačkih šuma bukve, kao i lokalitetu Stožer gdje je po prvi put u BiH započeo proces osnivanja marteloskopa u suradnji s Europskim šumarskim institutom (EFI) iz Finske te sa stručnjacima sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Također, obiđene su šume u okolici Kukavičjeg jezera, ledenjačkog jezera čija okolica je prepuna endemskih vrsta i lijepo njegovanih prebornih šuma.

 

IZJAVE:

Dr.sc. Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije

Pripremamo novi županijski zakon o šumama, osnovali smo radnu skupinu u kojoj sudjeluju i predstavnici vlade te Hercegbosanskih šuma Kupres koje su naše najznačajnije javno poduzeće u Županiji. Važno je imati i federalni zakon, ali o njemu na razini Federacije moramo postići politički dogovor i mora se spriječiti centralizacija šumarstva. Federalni zakon ne bi trebao dirati ingerencije koje sada imamo na razini Županije. 

Prof. dr. Ahmet Lojo, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Naš cilj je održivo gospodarenje šumama, samo je pitanje jesu li naše dosadašnje politike bile odgovarajuće i dobre za to. Zbog klimatskih promjena suočavamo se s brojnim pitanjima koja moramo staviti pred nas i ispitati trebamo li krenuti nekim drugim putem.

Piotr Borkowski, izvršni direktor EUSTAFOR, Europska udruga državnih šuma, Bruxelles 

EU je donijela novu Strategiju za šume do 2030., koja je jedna od vodećih inicijativa europskog Zelenog plana i temelji se na strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. Tom strategijom pridonijet će se postizanju ciljeva Unije u pogledu bioraznolikosti, tako što će se smanjiti emisije stakleničkih plinova i postići klimatska neutralnost do 2050. EU je prepoznala središnju i višenamjensku ulogu šuma te doprinos šumarskih aktera u očuvanju ruralnih zajednica.

Enes Horozović, direktor BHMAK - Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini

Moramo nastaviti humanitarno razminiranje i rješavanje prijetnji u vidu minsko eksplozivnih sredstava zaostalih u šumama iz nesretnog rata koji je završen prije 27 godina. Još uvijek nam je pod sumnjivom opasnosti ostala površina od oko 860 kilometara kvadratnih. Od završetka rata do danas od minsko eksplozivnih sredstava stradala je 1.781 osoba, od čega 624 sa smrtnim ishodom. Područje na kojem djeluju Hercegbosanske šume je jedno od najzagađenijih minama i mogu reći kako je ovo poduzeće uložilo znatna vlastita sredstva u uklanjanje mina.

Paul Brannen, direktor za odnose s javnošću EOS, Europska udruga pilana / CEI BOIS, Europska udruga drvne industrije, Bruxelles 

Mnoge sirovine, pa tako i drvni proizvodi ne smiju biti povezani s krčenjem šuma, a od sada se to regulira i EU uredbom, tzv. EUDR-om. Cilj je zajamčiti da proizvodi koje konzumiraju građani EU-a ne doprinose krčenju ili propadanju šuma, bilo u Europi ili diljem svijeta, ali sektor sada traži da se ova Uredba preispita i njena primjena odgodi. Treba smanjiti utjecaj na klimu, potaknuti gradnju drvom i stvaranje novih vrijednosnih lanca koji se temelje na drvu koje nije karbonski intenzivan materijal. Veće korištenje drva može pomoći pri karbonskom skladištenju te u diverzifikaciji mogućnosti zarade od drva i šume u ruralnim područjima. 

Vahidin Lušija, predsjednik UŠIT-a FBiH

Teško se može pristupiti europskim fondovima bez zakona o šumama, to je složen posao. Mi smo kao struka tu da pomognemo ministarstvu, bilo preko struke ili preko privrede. Taj zakon mora u potpunosti biti u suglasnosti sa europskim principima i treba nam pomoći da unaprijedimo naše poslovanje u šumarstvu.

Ante Taraš, voditelj podružnice, Hrvatske šume - UŠP Split

Prekogranična suradnja, posebice kroz EU projekte je vrlo važna i kroz taj oblik usko surađujemo s Hercegbosanskim šumama. Hrvatske šume su i u narednom periodu spremne podijeliti iskustva u mnogim područjima, a uklanjanje mina i šumski požari su naše vrlo česte teme. Turizam je u Hrvatskoj važna gospodarska grana, a šume sa svojim općekorisnim funkcijama pomažu turističke rezultate.

Nikola Perković, direktor ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres

Ove godine je možda i najteža godina pred sektorom šumarstva i drvne industrije, pogotovo za BiH, koja ima svoje specifične probleme. Tržište je poljuljano, moglo bi doći do velikih problema, ali nećemo biti toliki skeptici, bit ćemo optimisti i želimo koristit savjete i iskustva naših međunarodnih prijatelja koji su se okupili s nama ovdje na Kupresu. Zadovoljni smo što je Kupres postao međunarodni šumarski brend i što se na razini BiH i regije o našoj konferenciji govori kao o važnom skupu na kojem se predstavljaju domaći i strani primjeri iz šumarstva te intenzivno raspravlja o budućnosti sektora.

Foto