Položaj

Šumsko-gospodarsko područje „Drvarsko“ se, u današnjim granicama nalazi u sjevero-zapadnom planinskom dijelu Bosne i Hercegovine.

Zaposjeda južne padine planine Osječenice i Klekovače, te cijelu planinu Lunjevaču. Južni dio područja se nalazi na sjevernim padinama planine Jadovnik, a centralni dio koji se proteže pravcem sjeverozapad-jugoistok leži u dolini rijeke Unac.

U orografskom smislu to je prostor visokih Dinarida s velikim visinskim razlikama.

Najviši vrhovi navedenih planina su: Velika Klekovača (1962m/nm), Mala Klekovača (1761m/nm), Oštrelj (1388m/nm), Javorova kosa na Osječenici sa visovima od 1284 pa do 1444 m/nm, Modri Kuk na Jadovniku (1539m/nm) i drugi.

U prostornom smislu šumskogospodarsko područje „Drvarsko“ se proteže po pravcu istok-zapad u dužini od 36,5 km, a po pravcu sjever-jug u dužini od 24,5 km.

Površine i gospodarske karakteristike

ŠGP „Drvarsko“ u svom sastavu ima sljedeće gospodarske jedinice:

- „Osječenica-Drvar“ – dio
- „Klekovača-Drvar“ – dio
- „Klekovača-Repovac“ – dio
- „Kamenica-Vučjak“ – dio
- „Jadovnik-Drvar“ – dio
ukupne površine cca 41.214 ha šuma i šumskog zemljišta, kojim gospodari ŠGD „Hercegbosanske šume“ putem Šumarije Drvar.

Geografske karakteristike

Geološku podlogu na kojoj se nalazi ŠGP „Drvarsko“ čine uglavnom krečnjaci i dolomiti, te je teren prepoznatljiv po vrtačama, uvalama, terasama i strmim padinama. Od tla su najzastupljinije crnice ili kalkomelanosoli i smeđa zemljišta ili kalkokambisolomi dok su manje zastupljeni luvisoli.

Što se tiče hidrografskih prilika izvorišta na Jadovniku koja pune lijeve pritoke Unca, vodotok Unca te vrelo Bastašica predstavljaju jedini izvor pitke vode u ovom kraju.

Generalno uzevši, „Drvarsko“ šumsko gospodarsko područje se nalazi između zone umjereno kontinentalne klime (zapadna varijanta) i izmijenjene jadranske klime. Srednje mjesečne temperature zraka se kreću u intervalu od  -0,9 ˚C u 1. mjesecu, pa do 18,9 ˚C u 7.mjesecu. Temperature ispod 0 ˚C – mraz se može javiti u periodu od oktobra do aprila. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1 499 mm (podaci za Oštrelj). Relativna vlažnost zraka se kreće u intervalu od 73% (ljeti) do 81% (zimi). Zračna strujanja ukazuju da se na ovom području radi o srednje vjetrovitom području. Najčešći vjetrovi su iz sjevernog kvadranta i na njih otpada 12,7% svih strujanja. Vjetrovi iz južnog kvadranta su zastupljeni sa 9,1% svih strujanja, dok na tišinu (kalme) otpada čak 53,4% vremena.

Vegetacija

Najveći dio površine ŠGP „Drvarsko“ prekrivaju mješovite šume jele i smrče sa bukvom.

Glavne vrste drveća su: jela (Abies alba), smrča (Picea abies) i obična bukva (Fagus sylvatica).

Od grmlja susrećemo: malinu (Rubus ideus), drijen (Cornus mas), kleku (Juniperus communis), lijesku (Corylus avellana), kupinu (Rubus frucicosus) i dr.

Od prizemne flore javljaju se: majčina dušica (Thymus serpyllum), lazarkinja (Asperula odorata), kantarion (Hyoericum perforatum) i dr.

Gospodarenje šumama

Šumama u Šumariji Drvar se gospodari uglavnom prebornim načinom gazdovanja zbog relativno velikog učešća obične jele. Ovim načinom gospodaranja se osigurava preborni kontinuitet sastojina koji podrazumijeva ravnomjerno raspoređenu drvnu masu po površini, optimalan broj stabala te profil sastojine ispunjen krošnjama. Prebornim načinom gospodarenja se osigurava biološka stabilnost šuma koja garantuje stalnu produktivnost s ciljem trajnog gospodarenja.

Ciljevi gospodarenja šumama

1.1. Opći ciljevi gospodarenja

Princip kontinuiteta gospodarenja obuhvaća nekoliko različitih ciljeva koji ujedinjeni zadovoljavaju potrebe društva u drvnim proizvodima i ostalim vidovima općekorisnih funkcija šume čiji značaj prelazi prihode od drveta, a najosnovniji su:

a) Formiranje takvog sastava šuma koje će kontinuirano davati ujednačene naturalne prinose po količini i kvalitetu;

b) Ostvarivanje trajno što većeg prinosa šuma koji će zadovoljiti potrebe društva odnosno tržišta, kako u pogledu vrste drveta tako i u pogledu asortimana glavnih šumskih proizvoda;

c) Očuvanje i jačanje ostalih općekorisnih funkcija šuma te očuvanje biodiveriteta (biološke raznolikosti) naših šuma;

d) Osiguravanje uvjeta za veću produktivnost rada u oblasti gajenja, iskorištavanja i zaštite šuma, primjenom adekvatnih sistema gazdovanja;

e) Ostvarivanje što boljih ekonomskih efekata sada i u budućnosti primjenom suvremenih metoda i sredstava rada.

1.2. Tehnološki ciljevi gospodarenja

Da bi ostvarili navedene opće ciljeve gospodarenja potrebno je provesti nekoliko bio-tehnoloških aktivnosti i to po gospodarskim klasama koje su u primijenjenoj metodici osnovne jedinice planiranja, a čiji je tehnički cilj određen ispunjavanjem sljedećih uvjeta:

a) Ako su odabrane vrste drveća i njihov omjer smjese koje odgovaraju ekološkim uvjetima staništa;

b) Odabran sustav gospodarenja;

c) Utvrđena optimalna (normalna)  drvna zaliha po veličini i debljinskoj strukturi ako je primjenjen sistem prebornih i skupinasto prebornih sječa;

d) Utvrđena dužina planskog produkcionog perioda po vrstama drveća i način prorjeđivanja ako su u pitanju šume sastavljene od jednodobnih sastojina, te ako se primjenjuje sistem skupinastih sječa ili sistem čistih sječa na velikim površinama.

Ugroženost šuma

Od šumskih insekata mogu se izdvojiti jelini potkornjaci (Pityogenes curvidens i P. spinidens) i smrčini potkornjaci (Ips typographus i Pityogenes calcographus), a od biljnih bolesti Armillara gljive (ima ih više), zatim rak na jeli (Melampsorella caryophyllacearum) te biljka poluparazit imela (Viscum album).

Također, veliki problem predstavljaju i šumski požari u proljetnim i ljetnim mjesecima, koji nastaju kao posljedica spaljivanja ispasišta za stoku pri čemu se vatra ostavi bez nadzora i ona se sa ispasišta proširi na šume.

Sekundarni šumski proizvodi

ŠGP „Drvarsko“ obiluje ljekovitim biljem, medonosnim vrstama, šumskim plodovima i jestivim gljivama. Najzastupljenije ljekovite biljke su: lincura (Gentiana lutea), lazarkinja (Asperula odorata), medvjeđe grožđe (Arctostaphylos uva ursi),majčina dušica (Thymus serpyllum). Od šumskih plodova tu su: borovnica (Vaccinium myrtillys), malina (Rubus ideus), kupina (Rubus fruticosus),  crvena ribizla (Ribes rubrum) i dr. Među jestivim gljivama najpoznatije su: vrganj (Boletus edulis), blagva (Amanita caesarea), rujnica (Lactarius deliciosus), bukovača (Pleurotus ostratus), smrčak (Morchella esculenta).