Šumarija Livno je od 1998. god. u sastavu „Hercegbosanskih šuma“ kao jedna od 6 šumarija. Gospodari šumsko gospodarskim područjem „Livanjsko“ koje ima površinu od oko 58032,29 ha. Karakterizira ga velika razvedenost kao i velike visinske razlike koje se kreću od 700 m uz rub Livanjskog polja do 1912 m (Veliki Troglav). Šumarija Livno ima 5 gospodarskih jedinica:

• Golija
• Troglav
• Krug planina
• Kamešnica
• Tribanj Tušnica

Golija
Prostorno ova gospodarska jedinica graniči na sjeveru sa Šumarijom Glamoč, jugoistočno sa gospodarskom jedinicom „Krug planina“, jugozapadno s Livanjskim poljem te na sjeverozapadnom dijelu sa Šumarijom Bosansko Grahovo. Širina gospodarske jedinice (smjer sjever-jug) iznosi 21.6 km, a dužina (smjer istok-zapad) iznosi 20.3 km. Ukupna površina gospodarske jedinice „Golija“ iznosi 14170,46 ha. Karakterizira je izuzetno velika razvedenost planinskog masiva sa velikim visinskim rasponima (705-1800m.n.v.).

Troglav
Na sjeverozapadnom dijelu gospodarska jedinica „Troglav“ graniči sa Šumarijom Bosansko Grahovo, na jugozapadnom dijelu graniči sa Republikom Hrvatskom, na jugoistočnom sa gospodarskom jedinicom „Kamešnica“ i na sjeveroistočnom dijelu sa Livanjskim poljem. Ukupna površina gospodarske jedinice „Troglav“ iznosi 13777,84 ha. Ime je dobila po istaknutim vrhovima Veliki (1912m), Srednji (1790 m) i Mali (1661m) Troglav. To su dominantni vrhovi koji su razvedeni u nekoliko amfiteatara i koji se strmo spuštaju prema Livanjskom polju.

Kamešnica
Ova gospodarska jedinica prostorno graniči sa Livanjskim poljem na sjeveroistoku, jugoistočno sa šumarijom Tomislavgrad, jugozapadno sa Republikom Hrvatskom i sjeverozapadno sa gospodarskom jedinicom „Troglav“. Ukupna površina gospodarske jedinice „Kamešnica“ iznosi 9661,89 ha. Na području ove gospodarske jedinice postoje veliki visinski rasponi od 703 m.n.v. na rubu Livanjskog polja, 715m uz rub Buškog jezera pa preko 1800 m.n.v. (Konj 1855 m, Kamešnica 1809 m).

Krug planina
Sjeverna granica ide granicom katastarskih općina Priluka, Kablići i Krug planina i graniči sa Šumarijom Glamoč, zapadna ide cestom Livno-Glamoč i graniči s gospodarskom jedinicom „Golija“, južna ide rubnim dijelom Livanjskog polja, na istočnom dijelu graniči sa Šumarijom Tomislavgrad, na sjeveroistočnom sa Šumarijom Kupres. Ukupna površina ove gospodarske jedinice iznosi 10100,35 ha.

Tribanj-Tušnica
Na sjevernom dijelu G.J. „Tribanj- Tušnica“ graniči s G.P. „Krug planina“, na istočnom sa Šumarijom Tomislavgrad, na južnom s G.J. „Kamešnica“ i na zapadnom dijelu graniči s Livanjskim poljem. Ukupna površina ove G.J. iznosi10321,75 ha. Jedna od glavnih karakteristika ove gospodarske jedinice je razlika u prosječnim nadmorskim visinama te podijeljenost na dva područja. Prvo je na zapadnom i centralnom dijelu jedinice gdje su nadmorske visine u rasponu od 800m do 980m. drugi dio jedinice je na krajnjem zapadnom dijelu gdje nadmorske visine iznose od 1300m do blizu 1700 m s najvišim vrhom Vitrenik (1697m).

Klima
Područje Šumarije Livno u klimatskom pogledu se nalazi na prijelazu mediteranske u kontinentalnu klimu. Utjecaj mediteranske klime je donekle umanjen planinskim masivom Dinare i velikom nadmorskom visinom samog područja. Područje šumskog gospodarskog područja „Livanjsko“ pripada humidnoj klimi koju karakteriziraju suha i kratka ljeta, duge i hladne zime. Najtopliji mjesec za Livno je srpanj sa srednjakom 18,9°C, a najhladniji siječanj sa temperaturom -0,8 °C. apsolutni godišnji maksimum za Livno iznosio je 34,4°C u kolovozu, a apsolutni godišnji minimum -28,8°C u siječnju. Srednja godišnja količina oborina iznosila je u razdoblju od 1980. do 2000. godine 1120 mm. Dominantni vjetrovi na ovom području su sjeverni i južni vjetar. Za opis klime područja korišteni su podaci meteorološke stanice Livno (724 m/n.v.) za razdoblje od 1980. do 2000. godine.

Geološke značajke
Na šumsko gospodarskom području „Livanjsko“ dominacija je vapnenca te vapnenca s ulošcima dolomita i dolomita što uvjetuje i razvoj takvih tala. Znatno varira stjenovitost koja je naročito velika na strmim padinama s prorijeđenom vegetacijom i pod dominacijom vapnenaca. Vrtače su česta pojava na ovom području pa su prisutna dublja smeđa i lesivirana tla. Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu gospodarske jedinice „Troglav“, jedan dio površine ulazi u morenske nanose koje su formirali davni ledenjaci.

Vegetacija
Navedene orografske te klimatske karakteristike uvjetuju značajan sastav i raspored pojedinih i glavnih vegetacijskih oblika. Ako se uzme u primjer Troglav, najniža točka gospodarskog područja na granici s Livanjskim poljem s nadmorskom visinom od 750 m, a visina padine prema Livanjskom polju iznosi 1900m, te da se na svakih ±300m relativne visine razvija posebni vegetacijski pojas,s obzirom na relativnu visinsku razliku od 1200 m možemo izdvojiti 4 vegetacijska pojasa. Međutim u realnom biljnom pokrovu može se razlikovati 6 vegetacijskih pojaseva. Sve je to posljedica jakog antropogenog utjecaja i jake antropogene degradacije biljnog pokrova. Gotovo sve gospodarske jedinice podliježu ovom vertikalnom rasporedu vegetacijskih pojaseva, izuzetak čini gospodarska jedinica „Tribanj-Tušnica“ u čijem se sastavu mogu razlikovati 2 vegetacijska pojasa. Ovo područje je bilo u potpunosti degradirano i skoro bez šumskog pokrova te je dugo vremena služilo kao pašnjak. Uglavnom su zastupljene mješovite šume bukve i jele, predplaninske šume bukve s gorskim javorom, šume hrasta sa crnim ili bijelim grabom.