Prvi organizirani oblici upravljanja šumama i šumskim zemljištima na području Tomislavgrada (Duvno) datiraju još iz doba Turaka. Mada se ti dokumenti ne odnose izravno na problem šuma i šumskih zemljišta oni na neposredan način ukazuju na prava i obveze mještana (kmetova) prema šumama, šumskim zemljištima i pašnjacima.

 

 

Međutim, znanstveno organizirano šumarstvo uspostavlja se dolaskom Austro – Ugarske uprave u ove krajeve 1890-te godine formira se institucija šumarstva , koja se po slobodnoj interpretaciji može zvati " Šumska uprava", a što danas i jest.

 

Te povijesne 1890.-te godine nastao je i prvi pisani dokument pod nazivom "KRAST MEMORANDUM" čiji su autori austrougarski stručnjaci E.Horwitz i K.Petrošek, a tematika mu je problemi krša i načini očuvanja šuma i zaštite tla na njemu.

 

Na temelju tog stručnog i obvezujućeg dokumenta izrađen je 1891 . godine elaborat pod nazivom " ŽUPANJAČKI OPERAT" čiji su autori nadšumar A.Geschwind, gospodarski J. Eckel i kotarski predstojnik Radinski.

 

Po tom operatu podignut je šumski rasadnik "Divič bašta" u Vranu, čiji su ostaci i danas vidljivi, a s tim je počelo pošumljavanje tih dijelova planine Vran.

 

 

 

Od 1918. godine pa do II svjetskog rata gospodari se po propisima države Kraljevine Jugoslavije (Šumska uprava TOMISLAVGRAD, Livno i Županjac).

 

Poslije II svjetskog rata bilo je više organizacija i reorganizacija šumarstva, od kojih je najvažnija bila direkcija šuma sa sjedištem u Mostaru, gdje je šumarija TOMISLAVGRAD bila područna šumarija. Od 1956. godine formiraju se šumska gospodarstva na razini tadašnjih kotara (srezova). U sastav šumskog gospodarstva Livno ušlo je 6 općina: Livno, Duvno, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Preodac.

 

Drvna industrija ovih općina je vršila eksploataciju šuma s tim da je naknadu, u vidu šumske takse, plaćala Šumskom gospodarstvu Livno. Iz ovih je sredstava, na nivou sreza, formiran Fond za unapređenje šumarstva (FUŠ) iz kojeg se financirala izgradnja šumskih cesta, lugarnica i drugih infrastrukturnih objekata za potrebe šumarstva.

 

Godine 1961. Izvršno Vijeće BiH donijelo je odluku o osnivanju Šumsko privrednih područja (ŠPP) koja su obuhvaćala uglavnom visoke ekonomski vrijedne šume, ne vodeći računa o općinskim granicama , pa je tako dio gospodarske jedinice "Ljubuša- Vran" sa područja općine TOMISLAVGRAD pripao ŠPP-u "Kupreško".

 

Ostali dio šuma i šumskog zemljišta na području općine TOMISLAVGRAD ostao je izvan granica šumskogospodarskih  područja pa Skupština općine TOMISLAVGRAD 2.8.1961. godine formira "Šumska uprava " kao ustanovu sa samostalnim financiranjem i predaje joj na upravljanje i gospodarenje sve šume i šumska zemljišta. 1990. godine šumarija mijenja naziv u DPŠ "Gaj". 1992. godine šumarija djeluje kao "Ratno poduzeće šumarstva" (mobilizacija). 1994. godine šumarija ulazi u sastav Javnog poduzeća "Šume Herceg-Bosne" sa sjedištem u Mostaru pod nazivom "Šumarija Tomislavgrad". 4.6.1998. godine na razini Hercegbosanske Županije osnovano je Javno poduzeće "Hercegbosanske šume" u čiji je sastav ušla i šumarija Tomislavgrad.