Šumarija Tomislavgrad šumsko gospodarskim osnovama podijeljena je u sedam gospodarskih jedinica. Gospodarske jedinice su: Šuica, Ljubuša, Vran- Planina, Lib- Gvozd, Grabovica- Midena, Zavelim – Kamešnica i Tušnica – Kologaj. Osnove Gospodarenja izrađena je po najmodernijim standardima 2001 godine. Kao podloga poslužili su katastarski planovi koji su digitalizirani.

 Šumarija Tomislavgrad od dolaska Austro-Ugarske primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti i stoga se iz šume uzima znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što s s njima više gospodari.
 U našim šumama se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućuju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Kako preborne šume zapravo nemaju starost njihove su tablice podijeljene po debljinskim razredima. Cilj i način gospodarenja prema pravilniku o uređivanju ciljevi gospodarenja su:
- osiguravanje potrajnosti ekosustava;
 - održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma ;
- napredno i potrajno gospodarenje te uporaba šuma i šumskih zemljišta tako i toliko da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal, da ispune i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, te da to ne šteti drugim ekosustavima.

 Osnova potrajnoga prihoda prema rezolucijama Ministarske konferencije održane u Helsinkiju 17. lipnja 1993. godine je očuvanje i proširenje biološke raznolikosti šuma te ona mora biti jedna od prvih smjernica u zakonskom utvrđivanju šumarske politike. Dalje je to zaštita iskonskih i bioloških vrijednih šuma koja posebno naglašena u tim dokumentima. Postizanje normaliteta nalaže pravodobno provođenje potrebnih uzgojnih zahvata u svim stadijima razvoja sastojine počevši od njege pomlatka pa sve do preborne ili oplodne sječe. Povećana proizvodnja stabala optimalnih dimenzija , povoljna i trajna prirodna obnova, stalna proizvodnja svih dobara šume čime se ostvaruje osnovno načelo uređivanja šuma – potrajnost prihoda , jaki su razlozi za primjenu prebornog oblika gospodarenja za sastojine kojima je glavna vrsta jela.
Stoga u sastojinama Šumarije Tomislavgrad gdje je jela glavna vrsta će se gospodariti prebornim oblikom gospodarenja s ciljem da se u što kraće vrijeme izgospodare najproizvodnije sastojine jele i bukve prebornog oblika gospodarenja optimalne strukture koja određena odgovarajućim mješovitim normalama.