Više o lovstvu
Lovstvo obuhvaća znanost, struku i djelatnost koja se bavi uzgojem, zaštitom i iskorištavanjem divljači, ali isto tako i zaštitom svih biljnih i životinjskih vrsta koje u tom staništu obitavaju, kao i zaštitom i unapređenjem samog staništa. Lovstvo je interdisciplinarna znanost i struka u koju su uključena znanja iz područja biologije (zoologija, botanika, fitocenologija, ekologija, zooekologija, genetika i dr.), šumarstva, veterine, poljoprivrede, prava i dr. Lovstvo obuhvaća i dobar dio djelatnosti koja se izravno ili neizravno bavi zaštitom prirode.[1]
U FBiH , lovstvo je zakonski uređeno Zakonom o lovstvu (Ovim zakonom uređuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje:
- divljači i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovno-privredna osnova i planiranje, lovočuvarska
- služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, kaznene odredbe i druga
- pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Lovstvo u pogledu ovog zakona predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zaštite i uzgoja divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu upotrebu divljači i lovišta, koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sistema i ekološke ravnoteže prirodnih staništa[2]
Bitni pojmovi lovstva
Divljač, u pogledu ovog zakona su određene vrste životinja (lovna divljač) koje slobodno žive u prirodi.
Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i poduzimaju mjere uzgoja, zaštite, lova i upotrebe divljači.
Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište.
Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov i upotrebu divljači.
Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači.
Ograničeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno preprekama) migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj, a površina ne može biti manja od 600 ha.
Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od 2000 ha, ograđeno je ogradom, gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov.
Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograđena ogradom, koju divljač ne može napustiti
Lovno-privredna osnova je planski akt kojom se uređuje gospodarenje divljači i lovištem za desetogodišnji period. Bez lovno-privredne osnove lov divljači nije dopušten[3]
Lovstvo vidimo kao jedno od značajnih djelatnosti koja će u budućnosti djelovati na razvitak turizma na ovim područjima. Kao što smo već naveli lovstvo je interdisciplinirano, i ne može se promatrati odvojeno od drugih znanosti koje smo ranije naveli , ono kao i tako ima mnogobrojne utjecaje na samu prirodu , ekosustav i kao takvoj bi se uvelike trebala pridavati važnost i značenje od mnogobrojnih struka. Tek tada bi lovstvo, kao djelatnost, znanost, moglo djelovati na uspješan način u doprinosu očuvanja ekološkoga sustava.
SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BIH