Najavu Konferencije možete pogledati OVDJE.

Na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji na Kupresu se okupilo preko 150 sudionika iz devet zemalja, a uz predstavnike stručnih subjekata u području šumarstva i prerade drva konferencija je okupila važne dionike iz društveno-političke i akademske sfere uBosni i Hercegovini i okolnim zemljama. Organizatori konferencije subili ŠGD "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres i Hrvatski drvni klaster.

Na skupu su obrađene važne sektorske teme uključujući klimatske promjene, korištenja zemljišta i biomase, certificiranje i inženjersko djelovanje, slučajevi zabrana izvoza sirovine, cijene drvnih sortimenata u krizi, karakteristike recesijskog tržišta i specifičnosti šumarstva na kršu.

Tijekom konferencije je potpisan sporazuma o suradnji između tvrtki "Hrvatske šume" d.o.o. i ŠGD "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres. ”Ovim sporazumom unaprijedit će se izgradnja protupožarnih puteva jer ćemo zajedno aplicirati na međunarodne fondove. Nadam se da ćemo time smanjiti broj požara unutar područja kojim mi gospodarimo. Također, zajedno ćemo aplicirati na EU projekte vezane za razminiranje površina koje su zagađene minama još od Domovinskog rata, a dio te suradnje odnosi se i na ugradnju softvera koji koriste naše kolege iz Hrvatske” - rekao je prilikom potpisivanja direktor ŠGD Hercegbosanske šume Mario Mašić.

Predsjednik Uprave “Hrvatskih šuma” Nediljko Dujić je istaknuo kako će oba šumarska društva imati koristi od potpisivanja sporazuma. „Naša iskustva u gospodarenju šumama možemo prenijeti ne samo na ove prostore već i diljem Bosne i Hercegovine te biti support u primjeni novih tehnologija i novih propisa, a na obostrano zadovoljstvo“ - dodao je predsjednik uprave Dujić koji je konferenciju iskoristio za niz bilateralnih sastanaka s predstavnicima različitih na šumi baziranih tvrtki.

 

Europski put Bosne i Hercegovine predstavlja važnu temu koja se nužno odražava i na nizu novih inicijativa u području šumarstva i prerade drva, stoga je na konferenciji većina stručnih rasprava uključivala pregled europskih politika i najboljih praksi iz EU zemalja, kao i mogućnosti za čim skoriju primjenu najboljih rješenja iz zapadnih zemalja.

 

Važan doprinos radu skupa dali su i predstavnici akademske zajednice iz zemalja Regije JI Europe, a dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof.dr.sc. Ahmed Lojoje naglasio potrebu produbljenja suradnje između svih sektorskih dionika. „Mogu reći kako konferencija na Kupresu svake godine podiže svoju razinu i utjecaj u sektoru. Ona predstavlja odličan miks šumarstva i drvnog sektora, kao i odličan mix privrede s predstavnicima nauke i politike“ - zaključio je Lojo.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

·       Jedan od najvećih izazova za sektor predstavlja kadrovska politika, stoga je potrebno stalno ulaganje u kadrove na svim razinama, a u cilju praćenja trendova digitalizacije, novih šumarskih politika na razini EU-a.

·         Kandidacijski status BIH otvara nove perspektive za razvoj i unaprjeđenje šumarstva i drvnog sektora. Potrebno je na svim razinama formirati odjele za EU fondove, bilo u poduzećima ili na razini institucija te je potrebno provoditi stalnu edukaciju kadrova.

·         Većina šumarskih poduzeća u BIH je certificirana što potvrđuje kako je na šumi baziran sektor spreman odgovoriti na izazove koje donosi nova europska perspektiva BIH.

·         Struka je svjesna izazova povezanih s klimatskim promjena i cijeli sektor je spreman na potrebu prilagođavanja i pronalaska odgovora na brojne izazove. Sektor se mora nametnuti kao lider u odgovoru na klimatske promjene jer za to ima tradiciju, znanje i uporišta u dosadašnjem odgovornom djelovanju prema okolišu.

·         Teme povezane s klimatskim i ugljičnim izazovima, poput burza CO₂ i mjerenje ugljičnog otiska otvara novu lepezu aktivnosti u šumarstvu i drvnom sektoru.

·         Sektor je generalno stabilan, unatoč stalnim promjenama komercijalnih i tržišnih trendova na svjetskom i europskom tržištu, uključujući stalne promjene cijena konjunkture narudžbi.

·         Potrebno je unaprijediti i poboljšati, gdje god je to moguće modalitet raspodjele sirovine, dodatno popularizirati šumarske poslove, implementaciju novih tehnoloških rješenja koja mogu biti jedan od odgovora na izazove nedostatka radne snage.

·         Povećanje količina sirovine je moguće čišćenjem miniranih površina u šumama, a osiguranje dodatnih sredstava za te aktivnosti treba biti jedan od ključnih institucionalnih napora na svim nivoima vlasti, ali i kroz djelovanje struke u BiH te na nivou EU-a.

·         Uklanjanjem mina otvorile bi se značajne površine u izdanačkim šumama (panjače), koje su bogate biomasom koja postaje deficitarna na tržištu.

·         Ruralni i održivi turizam na kršu može doprinijeti boljoj zaštiti od požara i povećanju ekološke svijesti građana.