Kad su Europljani naselili Ameriku šume su bile tako gusto raspoređene da je vjeverica mogla proputovati od Atlanske obale do Misisipija bez da ikad siđe na tlo, tvrde neki povijesničari. Od tada su agrokultura, sječe šume, urbani razvoj i ostale ljudske aktivnosti prorijedile ili izbrisale te nekad bujne šume.
Znanstvenici odavno pokušavaju procijeniti doseg deforestacije u Sjevernoj Americi i šire. Jedna od najčeščih metoda je jednostavno mjerenje gubitka šumskog pokrova. Ali nije sva deforestacija nastala jednako, tvrdi Giorgios Mountrakis asistent direktora u State University of New York College of Environmental Science and Forestry.
U znanstvenom radu, koji je objavljen u PLoS One 22.veljaće, Dr. Mountrakis i Sheng Yang su pokušali pristupiti mjerenju deforestacije na novi način. Koristeći se satelitskim mapama izračunali su prosječnu udaljenost do najbliže šume iz bilo koje točke u kontinetalnoj Americi. Mjereći tu udaljenost iz 1992. godine u odnosu na 2001. godinu, zaključili su da je u tom periodu prosječna udaljenost povećana za otprilike 500 m.
Ova nova mjera koju su istraživaći nazvali “udaljenost šumske atricije” baca svijetlo na poseban tip gubitka šuma: uklanjanje izoliranih šumskih pokrova. Prilikom ovog gubitka pokrova (što autori ovog istražovanja zovu atricija), susjedne šume se udaljavaju, potencijalno djelujući na bioraznolikost, eroziju tla, lokalnu klimu i ostale uvjete.
Dr. Mountrakis tvrdi da ova mjera osim kvantitete nudi uvid i u kvalitetu šume, te se nada da će imati ulogu u informiranju konzervacijskih strategija. Izolirani šumski pokrovi mogu igrati i važnu ulogu u bioraznolikosti. Naprimjer pticama mogu poslužiti kao stajališta prilikom migracije, poput oaza u pustinji.
Dr. Mountrakis se nada da će ova metoda mjerenja javnosti prenijeti jasniju sliku deforestacije. No, ne slažu se svi znanstvenici sa tom premisom. Aaron Ellison iz Harvarda smatra da će nova metoda mjerenja pridonijeti vrlo malo u borbi protiv deforestacije. Desetljeća znanstvenog rada u šumskom menadžmentu nisu uspijeli zaustaviti golu sječu i neodrživi razvoj. Po meni, najveći izazov je promijeniti ljudske zahtjeve za kratkotrajnom dobiti, izjavio je dr. Ellison.