O lovstvu

Nešto više o lovstvu

Lovstvo obuhvaća znanost, struku i djelatnost koja se bavi uzgojem, zaštitom i iskorištavanjem divljači, ali isto tako i zaštitom svih biljnih i životinjskih vrsta koje u tom staništu obitavaju, kao i zaštitom i unapređenjem samog staništa. Lovstvo je interdisciplinarna znanost i struka u koju su uključena znanja iz područja biologije (zoologija, botanika, fitocenologija, ekologija, zooekologija, genetika i dr.), šumarstva, veterine, poljoprivrede, prava i dr. Lovstvo obuhvaća i dobar dio djelatnosti koja se izravno ili neizravno bavi zaštitom prirode.[1]

U FBiH , lovstvo je zakonski uređeno Zakonom o lovstvu (Ovim zakonom uređuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje

divljači i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovno-privredna osnova i planiranje, lovočuvarska

služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, kaznene odredbe i druga

pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

Federacija).

Lovstvo u pogledu ovog zakona predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zaštite i

uzgoja divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu upotrebu divljači i lovišta, koji

doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sistema i ekološke ravnoteže prirodnih staništa[2]

Bitni pojmovi lovstva

Divljač, u pogledu ovog zakona su određene vrste životinja (lovna divljač) koje slobodno

žive u prirodi.

Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i

poduzimaju mjere uzgoja, zaštite, lova i upotrebe divljači.

Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište.

Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u

kojoj postoje ekološki i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov i upotrebu divljači.

Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija

divljači.

Ograničeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno

preprekama) migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj, a površina ne može biti manja od

600 ha.

Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od 2000

ha, ograđeno je ogradom, gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov.

Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograđena ogradom, koju divljač ne može

napustiti

Lovno-privredna osnova je planski akt kojom se uređuje gospodarenje divljači i lovištem

za desetogodišnji period. Bez lovno-privredne osnove lov divljači nije dopušten[3]

Lovstvo  vidimo  kao jedno od  značajnih djelatnosti  koja  će u budućnosti djelovati na razvitak turizma na ovim područjima.  Kao što smo već naveli lovstvo je interdisciplinirano, i ne može se promatrati odvojeno od drugih znanosti koje smo ranije naveli , ono kao i tako ima mnogobrojne utjecaje na samu prirodu , ekosustav i kao takvoj bi se uvelike trebala pridavati važnost i značenje od mnogobrojnih struka. Tek tada bi lovstvo, kao djelatnost, znanost, moglo djelovati na uspješan način u doprinosu očuvanja ekološkoga sustava.

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BIH

http://www.slobih.ba/



[1] http://www.vuka.hr/index.php?id=162,17.10.2012

[2]  Zakon o lovstvu , čl.1.

[3] Zakon o lovstvu , čl.2.