Danas je, u organizaciji Šumarije Tomislavgrad i Osnovne škole „Stjepan Radić“ Prisoje zajedno s područnim školama iz Kazaginaca i Stipanjića, uspješno realizirana terenska nastava u prirodi za oko stotinu učenika. Aktivnost je provedena s ciljem podizanja svijesti mladih o važnosti očuvanja šuma, zaštite prirode i odgovornog odnosa prema okolišu.

Domaćin terenske nastave bila je Šumarija Tomislavgrad, a učenike i nastavnike dočekali su djelatnici šumarske struke: upravitelj Šumarije Tomislavgrad mag.ing.šum. Krešimir Jurič,Vidoslav Matić, mag. ing. šum., revirnik, mag.ing.šum. Pavica Matić, projektant i rukovoditelj Službe uzgoja i zaštite šuma ispred Direkcije ŠGD „Hercegbosanske šume“, Tomislav Mioč, mag. ing. šum., te mag.ing.šum. Mate Pokrajčić, pripravnik u Službi uzgoja i zaštite šuma.

U sklopu terenske nastave izvršena je sadnja sadnica obične jele (Abies alba) starosti 1+1 na području gospodarske jedinice Tušnica–Kologaj, odjel 61. Sadnja je obavljena metodom „pod mač“, a svaki učenik je, uz stručni nadzor šumarskih djelatnika, posadio po jednu sadnicu, dajući tako svoj osobni doprinos očuvanju i obnovi šumskih ekosustava.

U uvodnom obraćanju upravitelj Šumarije Tomislavgrad istaknuo je iznimnu važnost šuma za život čovjeka i očuvanje okoliša. Naglasio je kako jedno odraslo stablo tijekom dana proizvede dovoljno kisika za potrebe četiri osobe, dok je za rast stabla do zrelosti potrebne za sječu često potrebno i više od stotinu godina. Upravitelj je apelirao na učenike da čuvaju prirodu, ne ostavljaju otpad u šumi i odgovorno se ponašaju prema okolišu. Kao zanimljiv i poučan primjer naveo je podatak da je jednoj plastičnoj boci potrebno čak 500 godina da se u prirodi potpuno razgradi.

Poseban naglasak tijekom edukacije stavljen je na zaštitu šuma od požara, koji predstavljaju jednu od najvećih prijetnji šumskim ekosustavima, posebice tijekom ljetnih mjeseci. Učenicima je pojašnjeno kako i najmanji ljudski nemar, poput odbačenog opuška, paljenja korova ili neugašene vatre, može izazvati požar s nesagledivim posljedicama za šumu, životinjski svijet i ljude. Istaknuto je kako su prevencija, odgovorno ponašanje i pravodobno dojavljivanje požara ključni čimbenici u zaštiti prirodnih bogatstava. Učenici su pokazali veliko zanimanje za ovu temu te aktivno sudjelovali u razgovoru o načinima očuvanja šuma za buduće generacije.

Ovakve aktivnosti imaju višestruku vrijednost jer, uz praktičan rad i boravak u prirodi, kod mladih razvijaju svijest o važnosti šuma, ekologije i očuvanja prirodnih bogatstava za buduće generacije.

Marko Zorić