Dana 13. svibnja 2026. godine u Kreševu, u organizaciji Šumarije Kreševo, održana je VI.sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskog šumarskog društva u Federaciji Bosne iHercegovine. Domaćin sastanka bila je Nikolina Ban, upraviteljica Šumarije Kreševo, predsjednica ogranka HŠD Kreševo i potpredsjednica Skupštine HŠD u FBiH, koja je u uvodnom obraćanju predstavila rad Šumarije Kreševo i prirodne posebnosti ovog kraja.

Šumarija Kreševo djeluje kao jedna od poslovnih jedinica u sastavu Šumskog gospodarskog društva (ŠGD) "Šume Središnje Bosne“ d.o.o. Donji Vakuf. Šumarija gospodari na četiri gospodarske jedinice: “Crna Rijeka Fojnička“, “Pogorelica Garež“, “Lepenica Kreševo“ i “Zahor Jasikovica“.

Površina na kojoj gospodari šumarija Kreševo iznosi 10.374,02 ha. Najveći udio u ovoj površini otpada na šume bukve, jele sa smrekom  na površini od 4271,72 ha. Dominirajuće vrste su jela i bukva sa neznatnim uplivom smreke. Na površini od 2241,99 ha nalaze se izdanačke šume bukve, izdanačke šume hrastova i ostale izdanačke šume.

Godišnji sječivi etat šumarije Kreševo iznosi 34.585 m³, od čega na četinjače otpada 13.064 m³ dok je etat listača 21.521 m³.

U šumariji su zaposlena 44 djelatnika, među kojima četiri diplomirana inžinjera šumarstva. Ostatak djelatnika čine šumarski tehničari, šumski radnici i administrativno osoblje šumarije. Sječu i izvoz u ovoj šumariji obavljaju  vanjski izvođači radovi koji  prođu na javnim natječajima za potrebe Šumarije Kreševo.

Sudionici sjednice upoznati su i s bogatom poviješću i prirodnim ljepotama općine Kreševo, smještene u srcu Središnje Bosne. Posebno su istaknute očuvane šumske površine, planinski krajolici i tradicija rudarstva, kovačkog zanata i kulturnog života po kojem je Kreševo nadaleko poznato.

Grad Kreševo smješten je uz obale rijeke Kreševčice, a nadmorska visina mjesta je oko 640 m. Karakteriziraju ga srednjobosanska arhitektura, zelenilo, čistoća i mir. Prema popisu iz 2013. godine općina je imala 5273 stanovnika. Cijelo područje Kreševske općine izuzetno je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina od kojih su najpoznatije: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meoršje, Bitovinja. Visoke šume bukve i jele čine oko 50 % općinskog prostora. Brojni planinski izvori i potoci naglašavaju čari čiste i nedirnute prirode, a jednostavni planinski putovi i staze ipak omogućavaju pristup svim prirodnim ljepotama.

Okružen iskonskom ljepotom stoljetnih šuma i obraslih hladovitih planina, svojim šarmom starog urbanog bosanskog gradića Kreševo može biti idealno mjesto za aktivan odmor i uživanje u netaknutoj prirodi. Priroda je izdašno i skladno ukrasila ovaj cijeli neveliki prostor predjelima iskonske ljepote. Planine Bitovnja, Lopata, Visočica i Inač čine jednu zasebnu cjelinu privlačnu poklonicima planinarenja i brdskog biciklizma. Planinarske staze što vode najljepšim dijelovima ovih planina omogućavaju njihov obilazak samostalno ili u pratnji vodiča. Udobni planinarski i lovački objekti upotpunit će boravak u planinama. Planine Inač i Meoršje pogodne su za sve poklonike paraglidinga.

Ljubitelji mističnog svijeta podzemlja osjetit će uzbuđenje susreta s njim u nekoliko desetaka jama i pećina, a od kojih su neke od njih tek djelomično istražene. Daleko najpoznatiji speleološki objekat predstavlja Oberska jama u kanjonu rijeke Kostajnice, sa bogatstvom špiljskih ukrasa - kapnika, preljeva i draperija.

Kreševo je poznato po dugoj tradiciji rudarstva, kovačkog zanata i kulturnog života, a razvoj općine nakon Drugog svjetskog rata odvijao se stabilno, uz očuvanje prirodne i kulturne baštine. Kreševo je poznato po dugoj tradiciji kovačkog zanata, rudarstva i metaloprerađivačke industrije. Iz nekadašnjih kovačkih zadruga razvila su se poduzeća poput „Čelika“  i „Barita“, dok su pojedine stare kovačnice, danas modernizirane, ostale simbol bogate zanatske baštine ovog kraja. Nakon posljednjeg rata došlo je do smanjenja industrijske proizvodnje, ali se privatni sektor postupno razvijao kroz drvoprerađivačku i metaloprerađivačku industriju te druge proizvodne djelatnosti. Danas na području općine djeluje značajan broj gospodarskih društava, obrta i uslužnih djelatnosti.

Kreševo je tijekom povijesti sačuvalo svoje običaje, kulturni identitet i građanski način života. Velik doprinos obrazovanju i očuvanju tradicije dali su franjevci, koji su još 1848. godine osnovali jednu od prvih javnih škola u Bosni i Hercegovini. Kreševo je među prvim manjim gradovima u BiH imalo vodovod, telefon, hidrocentralu i druge sadržaje koji svjedoče o visokoj kulturnoj razini ovog kraja. Izgradnjom Hrvatskog doma „Radovan“ 1912. godine stvoreno je središte kulturnog i društvenog života, koje je zahvaljujući HKD Napredak sačuvano i obnovljeno.

Kroz generacije je Kreševo poznato po bogatoj glazbenoj, dramskoj i folklornoj tradiciji, iz koje su nastali brojni kulturni sastavi i društva. Kulturni život i danas je vrlo aktivan zahvaljujući HKD Napredak, Osnovnoj glazbenoj školi i franjevcima Franjevačkog samostana.

Na sjednici, kojom je predsjedao predsjednik HŠD u FBiH Albert Kokić, razmatrana su i jednoglasno usvojena izvješća o radu i financijskom poslovanju Društva za 2025. godinu, kao i Program rada te Financijski plan za 2026. godinu. Istaknuto je kako je prošla godina bila posebno značajna zbog tiskanja Monografije povodom 30. obljetnice HŠD u FBiH, realizirane uz pomoć brojnih donatora i prijatelja Društva.

Tijekom 2025. godine organizirana je i stručno-edukativna ekskurzija u Liku za 52 člana Društva, a monografije su uručene sponzorima i suradnicima uz izraze zahvalnosti predsjednika i tajnika Društva. Najavljeno je kako će ovoga vikenda u posjet HŠD-u u FBiH doći članovi HŠD Zagreb ogranci   Koprivnica,Varaždin i Bjelovar, dok je na jesen planiran posjet članova  HŠD Zagreb  ogranak Gospić.

Donesena je i odluka da se svečana Skupština HŠD u FBiH i promocija Monografije održe 18. rujna 2026. godine u Kupresu. Zaključeno je kako će se i ubuduće kroz stručne ekskurzije i susrete članova jačati suradnja među podružnicama  unutar  HŠD u FBiH te upoznavati prirodne ljepote, kulturu i šumarsku tradiciju Bosne i Hercegovine. Donesen je zaključak da se ovogodišnja stručno edukativna ekskurzija organizira u saradnji sa HŠD Zagreb na području Istre RH. Nastaviti  aktivnosti vezanih uz projekt Arboretum „Kralj Tomislav – Grla“ i Aleju prijateljstva.

Nakon završetka službenog dijela sjednice, druženje je nastavljeno na vrelu Dragušnice u restoranu Ribnjak, gdje su se članovima Društva pridružili načelnik općine Kreševo Boris Marić i dugogodišnji član HŠD-a Emir Bašić. Na kraju susreta upućena je posebna zahvala Nikolini Ban za njezin dugogodišnji angažman u radu Društva, promociji šumarstva i organizaciji brojnih ekoloških aktivnosti. Posebno su pohvaljene akcije uređenja prostora ispred Šumarije Kreševo tijekom božićnih i uskrsnih blagdana, kao i aktivnosti povodom Dana šuma kojima se promiče važnost očuvanja prirode i zaštite okoliša.