Regionalni summit javnih šumarskih poduzeća „Forestry Kupres 2026“ održan je 21. i 22. svibnja u hotelu Adria Ski na Kupresu, okupivši predstavnike 14 tvrtki iz regije te brojne stručnjake i goste iz javnog sektora, ukupno preko 80 sudionika. Skup je otvorio predsjednik Vlade Hercegbosanske županije prof.dr.sc. Ivan Vukadin izrazivši podršku šumarstvu i preradi drva, a istaknuto je kako tvrtka – domaćin Hercegbosanske šume d.o.o. osim što pozitivno posluje zapošljava skoro trećinu zaposlenih u Županiji.

 

 

Na skupu su dominirale brojne rasprave o ključnim temama za sektor šumarstva, uključujući održivi razvoj, rješavanje aktualnih ekoloških i gospodarskih izazova, prekograničnu suradnju i modernizaciju upravljanja šumskim resursima. Posebnu težinu događaju dao je dolazak Piotra Borkowskog, direktora Europske udruge državnih šuma (EUSTAFOR), čime je summit dobio snažnu europsku dimenziju, a od regionalnih partnera istaknuo se dolazak uprave Hrvatskih šuma d.o.o., kao i predstavnika sektora iz Srbije, dok su se predstavnici sektorskih tvrtki iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore uključili u online obliku. Veliku podršku dao je i Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, kao i sektorske asocijacije UŠIT i HŠD u FBIH te brojni drugi stručnjaci koji su aktivno sudjelovali u radu.

Na konferenciji za medije zajednički su predstavili ciljeve i očekivanja ovog stručnog skupa koji se održao po 11. put čelnici sektorskih institucija iz BiH, Hrvatske i Srbije naglasivši potrebu budućeg zajedničkog pristupa sektorskim problemima poput sušenja šuma, ekstremnih vremenskih nepogoda i nedostatka radne snage.

Prvog dana skupa potpisan je i Memorandum kojim se postavljaju temelji za buduću regionalnu suradnju i koordinirano djelovanje javnih šumarskih poduzeća  kao i Aneks sporazuma o suradnji između Hrvatskih šuma i Hercegbosanskih šuma. Drugog dana sudionici su sudjelovali u studijskoj posjeti atraktivnim šumskim i turističkim dijelovima Hercegbosanske županije, s ciljem upoznavanja lokalnih potencijala i razmjene iskustava na terenu.

 

 

Dvodnevni skup je ocijenjen od strane sudionika visokim ocjenama, posebice u pogledu interaktivnih rasprava i obrađenih tema, a na kraju su doneseni sljedeći:

 

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

 

  1. LOBIRANJE

Lobiranje u sektoru je ključno za postizanje strateškog utjecaja na nacionalne politike, ali i na pozicije Europske unije, posebno iz razloga što su na EU razini šuma i drvni proizvodi prepoznati kao ključni alati u postizanju klimatskih ciljeva i smanjenju ugljičnog otiska, a šume su također označene kako glavni ponor ugljika, kao i ključni proizvođač kisika.

  1. PODRŠKA DRŽAVE

Veća državna potpora šumarstvu i drvnoj industriji je nužna u cilju boljeg gospodarskog i društvenog pozicioniranja, zbog osiguravanja prelaska s izvoza jeftine sirovine na finalnu proizvodnju drvnih proizvoda visoke dodane vrijednosti, uslijed rješavanja strukturnih problema poput povremenih nestašica trupaca i drvne sirovine, te zbog potrebe financiranja prilagodbe sektora na stroge ekološke zahtjeve Europskog zelenog plana (EU Green Deal).

  1. ZNANJE

Neosporno je kako treba nastaviti s reformama u šumarstvu i drvnoj industriji, što zahtijeva visoku razinu stručnog znanja, a uslijed potrebe za balansiranjem ekološke održivosti i ekonomske konkurentnosti na promjenjivom i nestabilnom globalnom tržištu. Sektor se suočava s rastućim izazovima poput klimatskih promjena, tranzicije na zeleno gospodarstvo i potrebe za tehnološkim iskorakom, a za sve navedeno potrebna su i snažna lokalna znanja, usklađena s modernim sektorskim rješenjima, na svim razinama. Upravljanje šumama na održivim načelima bliskima prirodi zahtijeva napredna znanja iz biologije, ekologije i pedologije, kao i iz primjene digitalnih tehnologija, a sve u cilju očuvanja bioraznolikosti i dugoročne vitalnosti šuma.

  1. LJUDI

Ljudi su ključna poluga u razvoju šumarstva i drvne industrije jer pretvaraju pasivni prirodni resurs u održivo gospodarstvo, uz postizanje niza okolišnih i socijalnih benefita. Šumarski stručnjaci osiguravaju dugoročnu biološku obnovu šuma, dok inovativni inženjeri drvne industrije stvaraju proizvode visoke dodane vrijednosti. Bez ljudskog znanja i upravljanja resursi ostaju neiskorišteni, ali sve veći odljev radne snage ozbiljno ugrožava buduće poslovanje sektora, stoga su potrebne i odgovarajuće mjere za poticanje zadržavanja kvalitetnih stručnjaka.

  1. UMREŽAVANJE

Umrežavanje je ključna aktivnost u razvoju šumarstva i drvne industrije jer povezuje znanost, tehnologiju i gospodarstvo, a što izravno potiče konkurentnost i održivost sektora. Do sada je izostala konkretnija međusobna suradnja i umrežavanje sektorskih dionika, iako je dio tvrtki povezan u sektorske asocijacije u Bruxellesu. Povezivanje svih dionika u lancu vrijednosti donosi nekoliko ključnih prednosti, poput prijenosa znanja i inovacija, poput povezivanja s akademskom zajednicom - regionalni fakulteti šumarstva i drvne tehnologije s gospodarstvom, ali i novih računarskih i informatičkih studija u cilju bržeg uvođenja tehnoloških inovacija, digitalizacije i pametnih rješenja u šumarstvu i obradi drva. Suradnja malih i srednjih poduzeća te nadležnih komora može omogućiti lakši pristup stranim tržištima, zajednički nastup na sajmovima i bolju prilagodbu zahtjevima globalnih kupaca.

  1. EU SREDSTVA

EU fondovi mogu biti ključni pokretač modernizacije šumarstva i drvne industrije u zemljama JIE. Omogućuju bespovratna sredstva koja se mogu koristiti za nabavu mehanizacije, digitalizaciju proizvodnje, energetsku učinkovitost i razvoj novih proizvoda, a  kao i za uklanjanje minski sumnjivih sredstava iz šuma. Generalni cilj EU-a je povećanje lokalne konkurentnosti i prelazak na klimatski neutralno i održivo kružno gospodarstvo. Ključna područja financiranja usmjerena su na dvije povezane grane - šumarstvo i održivo gospodarenje šumama, kao i na modernizaciju postojećih tehnologija u drvnoprerađivačkom sektoru. Velika su očekivanja od karbonskih kredita i naknada za smanjeno-otežano gospodarenje šumama.

  1. INOVACIJE

Inovacije i digitalizacija ključni alati u jačanju konkurentnosti sektora i omogućuju precizno gospodarenje šumskim resursima, sljedivost sirovina te automatizaciju proizvodnje drvnih proizvoda. Time se izravno povećava konkurentnost cjelokupnog sektora, smanjuje ekološki otisak i potiče prijelaz na modernu bioekonomiju. Geoinformacijski sustavi (GIS) ili daljinska istraživanja predviđaju svakodnevno korištenje satelitskih snimaka, dok LiDAR tehnologije omogućuje preciznu procjenu stanja šuma, praćenje zdravstvenog stanja stabala i planiranje sječe. Velika su očekivanja od korištenja bespilotnih letjelica – dronova, koji se primjenjuju za snimanje nepristupačnih terena, rano otkrivanje šumskih požara te procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

  1. DIGITALIZACIJA

Potrebno je uvođenje centraliziranih softvera Poput SAP), ali i napredna algoritamska rješenja za brojne izazove, poput uzbunjivanja i nadzora šuma, jer se korištenjem kamera visoke rezolucije i videonadzora povezanog s digitalnim sustavima omogućuje rano otkrivanje požara i zaštita ekosustava na velikim površinama. Digitalne tehnologije omogućavaju fotogrametrijsko snimanje, analizu zdravstvenog stanja šuma - npr. praćenje bolesti jasena, smreke ili hrasta te za pošumljavanje teško dostupnih opožarenih terena sjemenskim bombicama. GIS i satelitske tehnologije omogućuju precizno kartiranje, digitalnu inventarizaciju šuma, prostorno planiranje sječe i izračun apsorpcije ugljika.

  1. INSTITUTI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Instituti i R&D centri su od presudne važnosti za budućnost sektora, a regija JIE oskudijeva takvom istraživačkom infrastrukturom. Bez uspostave R&D centara šumarski sektor neće moći odgovoriti na moderne izazove poput suša, ekstremnih vremenskih nepogoda i propadanja šuma, a instituti mogu osigurati da šume ostanu ekonomski isplative, ali i ekološki stabilne za buduće generacije. Zapošljavanjem novih doktora znanosti i međunarodnih istraživača jača se istraživačka i inovacijska baza, a uobičajeno je kako instituti tvrtkama savjetuju primjenu modernih tehnologija u šumarstvu, nove metode zaštite od klimatskih promjena, kao i savjetuju oko uloge i značaja šumske biomase.

  1. POŠUMLJAVANJE 

Plan EU za sadnju 3 milijarde dodatnih stabala do 2030. godine predstavlja ključnu inicijativu Europskog zelenog plana i Strategije EU-a za bioraznolikost. Njezin primarni cilj je povećanje šumskog pokrova radi ublažavanja klimatskih promjena, zaustavljanja gubitka bioraznolikosti te obnove oštećenih ekosustava. Brojka od 3 milijarde odnosi se na stabla koja se sade iznad uobičajenih planova gospodarenja šumama a bitno je i znanstveno načelo sadnje "pravo stablo, na pravom mjestu, s pravom svrhom". Izbjegava se sadnja monokultura (samo jedne vrste drveća) i potiču se autohtone mješovite šume koje su otpornije na suše, nametnike i požare, stabla se ne sade samo duboko u šumama, nego treba proširiti planove sadnje na urbane zone (ozelenjivanje gradova), poljoprivredna zemljišta kroz sustave agrošumarstva te obnovu opožarenih područja. Proizvodnja sadnog materijala može biti vrlo unosna gospodarska djelatnost za javne šumarske tvrtke u zemljama jugoistočne Europe, jer se rapidno povećava potražnja u EU zemljama za sadnim materijalom.

 

Na Kupresu, 22. svibnja 2026.

 Foto galeriju Summit-a možete pogledati na sljdećem linku: Foto.