"Nema šume bez kulture, niti kulture bez šume!"

Dana 19.06.2015.g  je u Grlima otkrivena spomen – ploča  začetnicima modernoga šumarstva na ovim područjima. 

U spomen austro-ugarskim stručnjacima Andriji Geschwindu, Josipu Eckelu i Bergrathu Radimskom, koji su 1891. godine izradili Županjački elaborat, jedan od najstudioznijih radova iz oblasti šumarstva u tadašnjoj Europi, danas su spomen ploču u Grlima otkrili predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Draško Dalić, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Mostar Petar Gelo, generalni direktor ŠGD Hercegbosanske šume Kupres Draško Brnić i u ime Šumarije Tomislavgrad, pomoćnik upravitelja za iskorištavanja šuma Nedjeljko Pokrajčić.

Spomenuti Elaborat napisan je na njemačkome jeziku na 2.665 stranica, prije 124 godine. 

- Županjački elaborat je jedno od najobimnijih i najpodrobnijih djela koja obrađuju šumarsko gospodarsko pitanje uređenja i pretvaranja krša u gospodarsko aktivno područje. Nažalost, danas ne znamo gdje se taj elaborat nalazi, kazao je prigodom otkrivanja spomen – ploče Nedjeljko Pokrajčić. Dodao je da je u povodu 50. godišnjice objavljivanja elabrorata pokojni akademik Pavle Fukarek o tome dokumentu objavio članak a potom i pronašao elaborat u Ravnateljstvu državnih šuma u Mostaru.

Spomenuti dokument sadrži opći i posebni dio. Rad je multidisciplinaran, obrađiva probleme i šumarstva i poljoprivrede, a ima trajnu vrijednost i s etnografskoga gledišta. U njemu se uz ostalo navodi da je stanovništvo brojalo 2.795 obitelji s 19.522 člana, od čega 406 obitelji s 2.408 članova Hercegovaca i Dalmatinaca koji su se na ljetnim pašnjacima naselili djelomice trajno, a djelomice tijekom ljetnih mjeseci. Brojno stanje građevina u tom vremenu, prema elaboratu, iznosio je 2.512 kuća za stanovanje 2.887 gospodarskih zgrada, 204 kolibe, 128 mlinova, 10 dućana, 9 crkava, 20 kapela, 3 džamije i jedna škola. 

Dodajmo da u svome članku o kultiviranju krša u Bosni i Hercegovini o glavnome autoru Županjačkoga elaborata - Andriji Geschwindu, koji je na dokumentu radio deset godina, J. Marshula 1894. godine napisao: 

Ova u tolika častna, koliko i tegobna zadaća proučavanja bosansko hercegovačkog krša, te sabiranje podataka zapala je jednoga od najvrlijih bosansko hercegovačkih stručnjaka, nadšumara Andriju Geschwinda, rodom Čeha, koji je podjedno bio i šumarski izvjestitelj za okružje travničko. 

- Šumarstvo je višestoljetna organizirana djelatnost, no, nažalost naša javnost, ali i stručnjaci u različitim oblastima s njome nisu dovoljno upoznati. Stoga je naša zadaća da upoznamo naše naraštaje  o funkciji šuma i da im približimo šumare i njihovu djelatnost kroz principe gospodarenja šumama na pravedan i prilagođen način, kazao je danas Draško Brnić.

Odlučili smo se podići ovu spomen – ploču u čast prvim šumarima. Veći dio posla su odradili djelatnici Šumarije Tomislavgrad, pronašli smo u prirodi lijep kamen i ugradili ga,  a Hrvatsko šumarsko društvo je financiralo spomen ploču, kazao nam je Petar Gelo - predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Mostar, koje će uskoro sjedište imati u Kupresu. 

Marko Zorić, tajnik HŠD