Krovna međunarodna organizacija koja određuje smjer razvoja šumarstva na globalnoj razini je Forum za šume Ujedinjenih naroda (UNFF) čiji je glavni zadatak uspostava globalnog održivog gospodarenja šumskim reursima, te razvoj kriterija i pokazatelja održivog gospodarenja na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.
Na šestom zasjedanju UNFF-a održanom 2006. godine predloženo je da se putem Ekonomsko-socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda pozove Generalna skupština UN-a za proglašenje 2011. godine Međunarodnom godinom šuma. Rezolucijom Generalne skupštine UN-a broj 61/193 od 20. prosinca 2006. godine proglašena je 2011. godina Međunarodnom godinom šuma u cilju podizanja svijesti društva o značaju šuma i unaprijeđenja održivog gospodarenja, zaštite i stanja šuma na Zemlji. Sve države članice UN su pozvane da tijekom 2011. godine na međunarodnoj i nacionalnoj razini organiziraju različite aktivnosti kojima bi se obilježila Međunarodna godina šuma i na taj način ukazalo javnosti na dobrobiti koje šumski ekosustavi daju čovječanstvu.
Šume imaju nemjerljiv značaj za životnu sredinu. One osiguravaju proizvodnju kisika i apsorbiraju ugljik-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, umanjuju buku i reguliraju vodni režim. Šume utječu na pročišćavanje atmosferske vode, pozitivno utječu na klimu, štite zemljište od erozije, te osiguravaju stanište za mnogobrojne vrste flore i faune. U šumama ljudi zadovoljavaju mnogobrojne rekreacijske, edukacijske, esteteske, emocionalne i duhovne potrebe. Konačno, šume doprinose povećanju poljoprivredne proizvodnje, a u mnogim zemljama predstavljaju jedan od najvažnijih stupova nacionalne ekonomije. Usprkos izuzetnom značaju šuma, njihova površina se na globalnoj razini konstantno smanjuje. Nestajanje površina pod šumom dovodi do gubitka biodraznolikosti, globalnih klimatskih promjena i ugrožavanja egzistencije velikog broja ljudi, direktno ili indirektno ovisnih o šumi.
Šume Bosne i Hercegovine predstavljaju jedan od najvažnijih nacionalnih prirodnih obnovljivih resursa, a po svojim karakteristikama (sastav i struktura vrsta drveća, prirodnost i bogatstvo biodraznolikosti) spadaju među najvrijednije šumske ekosustave ovog dijela Europe. Skupa sa drvnom industrijom, poljoprivredom i rudarstvom, šumarstvo čini okosnicu razvoja ruralnih područja Bosne i Hercegovine.
U cilju obilježavanja Međunarodne godine šuma, Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT FBiH) i bosanski šumari namjeravaju nizom prigodnih aktivnosti ukazati na značaj i ulogu šuma u Bosni i Hercegovini i podijeliti svoja iskustva iz duge prakse održivog gospodarenja šumama sa svim građanima naše domovine. Na taj način bi se najširoj javnosti ukazalo na potrebu uključivanja svih segmenata društva u očuvanje i unaprijeđenje stanja šuma u Bosni i Hercegovini. Šumu nije dovoljno samo voljeti – šumom se mora gospodariti na održiv način kako bi se postiglo optimalno zadovoljenje društvenih, ekoloških i ekonomskih potreba sadašnjih, ali i budućih generacija.
2. veljače je proglašen za Međunarodni dan močvarnih staništa, a proglašenje i njegovo obilježavanje ima za cilj ukazati na probleme očuvanja i poboljšanja stanja močvarnih staništa kao specifičnih ekosustava. Konvencija o močvarama od međunarodne je važnosti, osobito kao staništa ptica močvarica, te očuvanja biodraznolikosti i krajobrazne raznolikosti (Ramsar, 1971), predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i racionalnom korištenju močvara. Zaštita močvarnih staništa od izvanredne je važnosti i sa stajališta očuvanja šuma, jer su brojne šumske fitocenoze sinekološki i sindinamski povezane sa ovim staništima. Nužnost sinergijskog djelovanja usmjerenog na zaštitu ovih izvanredno značajnih prirodnih resursa treba posebno naglasiti i u Međunarodnoj godini šuma za koju je proglašena 2011. godina.
Konvencija obavezuje zemlje članice na opće očuvanje močvara na njihovom teritoriju, kao i na posebne obaveze koje se tiču močvara uvrštenih na Popis močvara od međunarodne važnosti. Države moraju provoditi zaštitu močvara osnivanjem prirodnih rezervata od kojih najmanje jedan mora biti predložen za Ramsarski popis. Bosna i Hercegovina je pristupila Ramsarskoj konvenciji i ima zaštićene močvarne rezevate Hutovo blato u Hercegovini i Bardača u Bosni. Uvažavajući značaj i funkciju močvarnih staništa u kontekstu zaštite, očuvanja i razvoja biodraznolikosti u BiH, Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine će u okviru svojih redovnih aktivnosti, dati aktivan doprinos na zaštiti ovih značajnih ekosustava.
Predsjedništvo Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine