Biološki diverzitet ili skraćeno biodiverzitet je raznolikost živog svjeta na planeti

Biodiverzitet na Zemlji danas čine milioni različitih bioloških vrsta, koje su posljedica četri milijarde godina razvoja zemlje i  evolucije živog svjeta.

Riječ i koncept biodiverziteta usvojena je 1985 godine, a UN su 2010 izabrali 22.05. kao   međunarodni dan bidiverziteta. 

I dok su političari, znanstvenici i zaštitari prirode postajali sve više zainteresovani za stanje planete i nevjerovatne složenosti živog svijeta, svi su se polako navikli na ovu novu riječ.

Slika 1. Raznolikost boja i nijansi u prirodi indikator je brojnosti vrsta

Postavlja se pitanje zašto se uopšte bavimo temom biodiverziteta?

 Svijet je, u poslednjh nekoliko desetljeća, počeo da gubi vrste i staništa  sve progresivnije  i sa zabrinjavajućom brzinom. 
Ubrzan gubitak vrsta koji vidimo danas je od 1000 do 10000 puta veći nego prirodni tok izumiranja vrsta, upozoravaju stručnjaci.
 
Glavni uzrok  ubrzanog nestanka pojedinih vrsta su ljudske aktivnosti koje direktno i indirektno imaju najveći utjecaj.


Stručnjaci koriste termin “background extinction rate”, što je u suštini tijek izumiranja vrsta koji bi se odvijao kad ljudi ne bi bilo na planeti. 

Za razliku od masovnih izumiranja koja su bila prouzrokovana zbivanjima iz geološke povijesti naše planete, izumiranje o kojem govorimo ovdje, skoro je isključivo odgovorna jedna vrsta - naša.

Ovo se često naziva “šesti val  izumiranja”, uzimajući u obzir pet već poznatih valova izumiranja u geološkoj povijesti.

Biološka raznovrsnost je resurs od kojeg porodice, zajednice i buduće generacije ovise. To je veza između svih organizama na planeti, spajanje ekosistema u kojem sve vrste imaju svoju ulogu. Drugim riječima, to je mreža života.

Prirodne resurse naše planete čine biljke, životinje, zemljište, voda, atmosfera, čak i sami ljudi!
Svi zajedno činimo dio ekosistema naše planete, što znači da ako postoji kriza biodiverziteta, naše zdravlje i sredstva za život će se takođe naći u opasnosti.

Količina i tempo kojim trenutno koristimo prirodne resurse naše planete prevazilazi održivost sa čitavih 25%. Direktan efekat ovakvog odnosa prema prirodnim resursima je jak pritisak i izazivanje opsanosti na vrste, staništa i lokalne zajednice (kao primjer navodimo, gubitak pristupa čistoj i pitkoj vodi).
Zbog svega navedenog, mi smo posjetili lokalitet Šator i pripadajućeg mu Šatorskog jezera prirodne rijetkosti specifične biljne zajednice kao subalpinska šuma bukve ,sastojina bora krivulja, biljna zajednica žutilovke, te razne rijetke biljne i životinjske vrste kao što su tisa, runolist, ris, divokoza i dr.
Slika 2. Lokalitet Šator - "dom" sceifičnih biljnih zajednica, rijetkih i endemičnih vrsta

Primjer negativnog ljudskog utjecaja na uništavanje vrste i staništa ogleda se upravo na ovom lokalitetu gdje su neprimjerenom eksploatacijom gotovo uništena staništa Srčanika ( Gentiana lutea L.) 
Kao zaključak ovog pohoda , u bližoj budućnosti potrudit ćemo se da izvršimo što veći utjecaj na svijest ljudi putem raznih edukacija, postavljanjem tabli upozorenja, preko medija i dr. 
Također potrebno je poboljšati suradnju sa najbližim stanovništvom, policijom, planinarskim udrugama i svima kojima je u interesu zaštita prirode i vrsta kako bi u koordinaciji imali što efektivniji utjecaj na krivolov , neprimjereno branje i druge vidove štete i zagađenja.


Biodiverzitet  je  temelj zdravlja planete i ima direktan utjecaj život svih nas.