Iako još nismo odložili kapute i šalove u ormare, zlatne zrake sunca, te dnevna svjetlost, koja svakim danom sve duže traje, kažu da je ipak zimi odzvonilo. Osvrnemo li se i dalje ćemo vidjeti gole grane na drveću, na brdima male otočiće zaostalog snijega, te prepuna korita rijeka i potoka.
Ove godine nije jako otoplilo, pa se snijeg i dalje drži u šumama, ali ni hladnoća, ni mraz, ni snijeg nisu mogli zaustaviti prve vjesnike proljeća.
Proljetnice su zaštićena vrsta, glavni uzrok ugroženosti je sakupljanje u prevelikim količinama, krčenje šuma, nestanak oprašivača (pčela, bumbara), kao i zarastanje travnjaka.
Najljepši i najistaknutiji proljetni cvijet je visibaba (Galanthusnivalis). Visibaba je najranija efemeroida, višegodišnja biljka s alukovicom, koja često cvjeta u šumi dok snijeg još nije okopnio. Nastanjuje listopadne, svijetle šume, ali i mješovite šume i livade.
Sl.1 Galanthus nivalis
Šafran (Crocus sativus) višegodišnja je biljka, koja ne uspijeva u sjeni,voli svijetle prozračne šume i proplanke, cvijet se ujutro otvara, a navečer zatvara. Za šafran se kaže da je „kralj začina“ zbog visoke cijene koju postiže na tržištu.
Jagorčevina (Primula vulgaris) spada međunajranije proljetnice o čemu govori i njeno ime: lat. primus-znači prvi, dok lat. vulgaris znači običan, svakodnevan. Raste u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, rubovima šuma, voćnjacima. Jagorčevina je ugrožena biljna vrsta.
Ljubičica (Viola odorata) je samonikla biljka i vjesnik proljeća koja cvate u ožujko i travnju, a prepoznatljiva je po nježnim cvjetićima tamnoljubičaste boje i slatkom mirisu. Raste na čistinama, među grmljem po sjenovitim mjestima uz rubove šume, a uzgaja se i u vrtovima. Ova biljka ima ljekovita svojstva.
Sl.4 Viola odorata